U 13. julu sabrani su borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu povodom Dana državnosti.
On je na prijemu na Cetinju ukazao na istorijski značaj 13. jula.
„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.
“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.
On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, “koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama”.
“Živjelo ga je kroz viševjekovni miltikulturalni sklad, toleranciju i suživot, urođeni osjećaj da se razlikujemo samo po količini ljudskosti koju nosimo u sebi, uz uvjerenje da je brat mio ma koje vjere bio i da je čojstvo braniti drugoga od sebe“, naveo je Milatović.
On je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.
„Danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mostova na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tamo gdje se to na prvi pogled čini nemogućim“, rekao je Milatović.
To, kako je dodao, duguju budućim generacijama i sebi samima, kako bi Crnu Goru učinili najljepšim mjestom za život.
„Uvjeren sam da smo svi kadri da prepoznamo temeljne vrijednosti oko kojih treba da unapređujemo društvenu koheziju, štiteći pravo na vjersku, nacionalnu i kulturnu različitost svakog pojedinca“, istakao je Milatović.
On je rekao da se danas, sa prijestonog Cetinja, iskazuje poštovanje prema običnim, malim, a velikim ljudima na čijim mišicama se razvijala crnogorska privreda, onima koji su obrazovali, liječiili, gradili institucije, bili korektivi društvene zbilje novinarskim perom, pečalbarima koji predstavljaju most prema ostatku svijeta, umjetnicima.
„Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo viziju sopstvene budućnosti koja podrazumijeva društvo jednakih šansi, nezavisnih institucija i održivog ekonomskog razvoja. Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo demokratsko društvo koje pripada Evropi”, kazao je Milatović.
On je dodao “da nas očekuje još mnogo izazova u vremenu koje dolazi”.
“A ono neka bude vrijeme promjena na bolje – bićemo mu naredni. Živjela demokratska, građanska i evropska Crna Gora”, poručio je Milatović.
Prijemu u rezidenciji predsjednika na Cetinju prisustvovali su predstavnici Vlade, državnih institucija, političkih partija, medija, diplomatskog kora, vjerskih zajednica, nevladinog sektora.
