17.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Obnova prčanjskoga Hrama- poklon Bogorodici

Za početak, Opština Kotor ulaže 70 hiljada eura, a Ministarstvo kulture Crne Gore- 15 hiljada eura



Proslava Zaštitnice Prčanja- Rođenje Blažene Djevice Marije ovog  8. septembra,  pored lijepe svečane mise i procesije, biće zapamćena među mještanima, vjernicima i poštovaocima kulturno-istoriske baštine i po najavi početka obnove ovog Hrama, među najvećima na Južnom Jadranu. Sredstvima u iznosu od 70 hiljada eura taj projekat finansira Opština Kotor, Ministarstvo kulture učestvuje sa 15 hiljada eura, a projekat obnove će izraditi Studio za konzervaciju, projektovanje i konsalting „Projektor d.o.o.“ iz Tivta. Početak izrade projekta zatečenoga stanja i rekonstrukcije Crkve i samim tim početak njene obnove veliki je poklon Dragoj Majci, istakao je tokom mise don Željko Pasković, župnik prčanjski, a potvrdila nam i Ministarska kulture Crne Gore, dr Tamara Vujović, koja ističe da je to samo početak opsežnih i dugoročnih radova.

-Kada se kaže obnova, to se odnosi na veoma složen poduhvat, kako je velika i složena ova prekrasna crkva i moram da proznam da sam danas prvi put u njoj, što mi pričinjava posebnu radost, zahvaljujem se na pozivu.

U  Ministarstvu kulture smo opredjelili nevelika sredstva za ovu godinu, radi se o 15 hiljada eura za istraživačke radove. Prije nego što bi počeli ikakvi radovi, moraju da se urade opsežni istraživački poduhvati da bi se uradio kvalitetan projekat, za šta ćemo angažovati Studio „Projektor“ i gospođu Katarinu Nikolić koja na tome već radi. Tek nakon toga možemo ući u obnovu i rekonstrukciju. Opština Kotor je opredjelila 70 hiljada eura, što nas izuzetno raduje, a to je samo početak. Za nas je važno da je to višegodišnji projekat, koji ćemo započeti kroz ovaj program zaštite. Nama je najlakše da na tom konkursu programa zaštite opredjeljujemo sredstva pogotovo za višegodišnje projekte, svake godine kontinuirano. Ovo je skromni početak, a važno je da se u to krene temeljno, da konzervatorski projekat bude valjan i onda da zajedno sa Opštinom Kotor odredimo naredne korake. Ne sumnjam da će biti i međunarodnih fondova koji će željeti pomoći, bitno je da smo svi zajedno na ovom zadatku da zaista ovom kulturnom dobru podarimo jedan novi sjaj, kazala je ministarka Vujović za BN.

Obnova prčanjskoga Hrama- poklon Bogorodici
Prčanj – Mala Gospa

Ona je ispratila svečanu liturgiju i učestvovala u procesiji oko Hrama, zajedno sa Vladimirom Jokićem, predsjednikom Opštine, Dobrilom Vlahović, generalnom direktoricom Direktorata za kulturnu baštinu, Veselkom Grubišićem, veleposlanikom Republike Hrvatske, Jelenom Franović, sekretarkom za urbanizam, Jovanom Ristićem, direktorom TO Kotor, Biljanom Đurišić, izvršnom direktoricom Komunalnoga preduzeća, Katarinom Nikolić, glavnom projektantkinjom i konzervatorkom, koja se javila na tender za projekat koji je Opština raspisala.

– Neka nas sve ovdje danas prati dobar glas da smo sačuvali sve ono što su nam preci dali i ostavili, amen, poručio je don Željko Paković u pozdravnoj riječi. On je potsjetio da su do sada bile izvođene neke parcijalne obnove, nakon zemljotresa Crkvu je obnavljao Zavod za zaštitu spomenika kulture, a obnovu su završili sami mještani.

-Crkva nikada do sada nije obnovljena onako kako treba, najprije izradom kvalitetnog projekta, čija izrada će koštati 70 hiljada eura. To je dar Opštine Kotor, na čemu se zahvaljujem. Kad je projekat zamišljen, onda vjerujem da ćemo iznaći sredstva preko fondova i započeti obnovu Crkve, a tu se posebno oslanjam na Ministarstvo kulture, za koje vjerujem da će uslišiti naše molbe i zahtjeve i izaći nam ususret. Mislim da se konačno okuplja jedan lijepi tim ljudi koji koji žele uistinu pomoći ovoj crkvi, ovom  mjestu i svima nama. Na ikoni zaštitnice Prčanja piše „Za mir u narodu i mir među narodima, svojoj pokroviteljici zahvalni Prčanjani“. Uistinu se molim tom porukom za mir u narodu i mir među narodima. Nije važno ko je i što je… svi smo mi djeca  Božija pa dijelimo i ovu radost za obnovu Crkve koja je za sve nas – vjerujem da svi mi volimo ovu crkvu, bez obzira koje vjere i nacije smo. Toliki broj hodočasnika i turista dolazi u ovu crkvu, i svi oni pitaju zašto je ovakva- neće više pitati, jer konačno ćemo je obnoviti na našu čast i u slavu naših predaka, poručio je u svom obraćanju don Željko Pasković.

Prčanj – Mala Gospa

Besjeda don Ivana

-Draga Gospe, u ovome tvome hramu želimo ti reći: „Hvala za sve milosti koje si nam u životu učinila, za milosti koje možda nismo ni primijetili da si ti bila tu i da je tvoj bio prst. Zagovaraj nas i dalje kao svoju djecu iako smo često i neposlušni i nepokorni, iako  često i padamo, ti nas vrati svome Sinu. Majko, želimo slaviti danas s Tobom Tvoj rođendan, želimo predati svoje srce preko Tebe jedinome pravome Bogu i Spasitelju – Isusu Kristu, amen, poručio je u nadahnutoj propovjedi don Ivan Bijakšić iz Župe Svetoga Mihovila Arkanđela- Prenj (Hercegovačko-neretvanska županija), gostujući sveštenik iz Općine Stolac.

Potsjetimo, izgradnja Bogorodičinoga hrama je počela 1789. godine prema planovima mletačkog arhitekte Bernardina Makarucija. Brodovlasnici iz Prčnja su polovinu svoje dobiti odvajali za troškove izgradnje, te besplatno dovozili bijeli kamen sa Korčule, korišćen u izgradnji. Zbog prekida u radovima u periodu između 1807. i 1867. godine, izgradnja hrama je završena tek 1909. godine. Upravnici gradnje su vjerovali da će crkva biti završena 1802. godine, kako i stoji napisano na fasadi, međutim, kako su Prčanjani ekonomski značajno oslabili u pomorskoj trgovini na Mediteranu, priliv sredstava se smanjio, te je gradnja crkve završena poslije 120 godina i to značajnim donacijama Vlade Austro-Ugarske. Kasnije je dorađeno i stepenište. Vitraži na prozorima urađeni su u Insbruku 1917. godine. Iznad glavnog oltara je čudotvorna slika Bogorodice sa Hristom, prenešena iz Stare župne crkve. Tu se čuva i počasna zastava “Merito navale”, koju je od austrijskog cara 1859. godine dobio Ivo Vizin. U okruženju hrama se nalaze biste Petra II Petrovića Njegoša, Iva Vizina, Andrije Zmajevića, Don Nika Lukovića, Josipa Juraja Štrosmajera i drugih.

/M.D.P./

Najčitanije