Klimatske promjene dovele su do dvostruko većih izgleda za pojavu obilnih kiša poput onih koje su prouzročile razorne poplave u srednjoj Evropi ovog mjeseca, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u kojem autori pozivaju političare da djeluju kako bi zaustavili globalno zatopljenje.
U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća, poginule su 24 osobe, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara.
Četverodnevne oborine najobilnije dosad zabilježene u središnjoj Evropi
Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika koja proučava učinke klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike, pokazalo je da su četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile najobilnije dosad zabilježene u središnjoj Evropi.
Rečeno je da su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima.
– Ove poplave naglašavaju razorne rezultate zagrijavanja uzrokovanog fosilnim gorivima. Sve dok se nafta, plin i ugljen ne zamijene obnovljivom energijom, oluje poput Borisa uzrokovat će još jače oborine, izazivajući poplave koje paraliziraju gospodarstvo, izjavila jeJoyce Kimutai, suautorica studije i istraživačica na Grantham institutu pri Imperial koledžu u Londonu.
Klimatske promjene učinile oluje intenzivnijima
Iako je kombinacija vremenskih obrazaca koja je izazvala oluju Boris – hladni zrak u Alpama i vrlo topli zrak iznad Sredozemnog i Crnog mora – neuobičajena, izvješće pokazuje da su klimatske promjene učinile takve oluje intenzivnijima i vjerojatnijima.
Prema izvješću, očekuje se da će se takva oluja pojaviti u prosjeku jednom svakih 100 do 300 godina u današnjoj klimi, u kojoj je temperatura viša za 1,3 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Međutim, rečeno je da će takve oluje rezultirati s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 Celzijeva stupnja, što se očekuje u 2050-ima.
