Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se broj radnih dozvola i suglasnosti koje stranci iz trećih zemalja trebaju za dobivanje jedinstvene boravišne i radne dozvole više nego utrostručio od 2015. godine.
Ističe se velik porast odobrenja građanima Kosova, a posljednjih godina i građanima Indije, Nepala i Bangladeša. Stranci se uglavnom zapošljavaju u građevinarstvu i proizvodnji.
Gotovo svaki šesti zaposlenik kod nas je strani državljanin, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za kolovoz. Oko 19.000 stranih radnika bilo je iz zemalja članica Europske unije (13 posto), a oko 126.000 iz ostalih zemalja (87 posto), od kojih je daleko najveći broj iz zemalja bivše Jugoslavije. U posljednjih sedam godina udio stranaca se udvostručio.
Ti brojevi uključuju i strance sa slobodnim pristupom tržištu rada (uključujući i strance iz trećih zemalja koji imaju stalni boravak u Sloveniji) i strance iz zemalja izvan EU kojima je potrebna jedinstvena boravišna i radna dozvola koju izdaje upravna jedinica. Za to prethodno izdaje suglasnost Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije. U slučaju državljana Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, koji se kod nas zapošljavaju izravno iz matične države, zavod izdaje radnu dozvolu na temelju bilateralnih ugovora, što se smatra suglasnošću.
Količina izdanih radnih dozvola i suglasnosti od 2015. godine porasla je više od tri puta. Zavod ih je najviše izdao 2021. (46.200) i 2022. (48.400). Lani je taj broj pao na 44.700, a niže su i brojke za devet mjeseci ove godine nego u istom razdoblju prije dvije godine. No to ne mora značiti da se u posljednje dvije godine ovdje zapošljava manje stranaca iz trećih zemalja.
Čak 16 posto radno aktivnog stanovništva u našoj zemlji su strani državljani.
Na manje brojke u posljednje dvije godine utjecala je izmjena zakona koja je prošle godine omogućila da više ne treba dobivati suglasnost zavoda za zapošljavanje stranaca u djelatnosti zdravstvene djelatnosti i institucionalne skrbi, već i dalje je obvezna jedinstvena dozvola. Zavod nema podatak koliko je takvih poslova bilo, no znatno ih je manje u odnosu na privatni sektor.
U zavodu također primjećuju da je sve teže zapošljavati kadrove iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Sve je manji broj suglasnosti i dozvola izdanih državljanima Srbije i BiH. Najviše dozvola i dalje se izdaje radnicima iz Bosne i Hercegovine. Na manje brojke utječe i veći broj odbijenih zahtjeva stranaca iz zemalja jugoistočne Azije. Udio tih depozita, koji se kreće između 30 i 40 posto, znatno je veći od udjela stranaca iz zemalja jugoistočne Europe. Razlog tome je zahtjevniji dokaz o radnom iskustvu i obrazovanju. Ipak, u posljednje tri godine bilježi se veliki porast izdanih dozvola za građane iz jugoistočne Azije. Radnicima iz Bangladeša, Indije i Nepala prošle je godine izdano 1.756 dozvola, sedam puta više nego 2021.
Posebno se ističe Konsenzus za radnike s Kosova, čiji se broj nakon 2018. više nego udvostručio. Slijede radnici iz Sjeverne Makedonije. Povećanje odobrenja za turske radnike vezano je uz radove na drugom kolosijeku.
Većina stranih radnika ovdje je zaposlena u građevinarstvu, proizvodnji, transportu i ugostiteljstvu. To su prvenstveno poslovi za niže kvalificirane radnike. Nasuprot tome, vrlo je mali broj zahtjeva za plavu kartu EU-a, koja se izdaje visokokvalificiranom osoblju. Zavod je prošle godine izdao 319 suglasnosti za EU plavu kartu, a ove godine do sada 197. Tako mali broj pripisuje se činjenici da su potrebe za visokokvalificiranim radnicima velike iu drugim zemljama EU. Slovensko (poslovno) okruženje za njih očito nije dovoljno konkurentno, a u nekim slučajevima i jezik može biti prepreka.
Broj izdanih suglasnosti i dozvola mogao bi i ove godine biti veći do kraja godine – zahvaljujući u srpnju donesenom zakonu o mjerama za optimizaciju pojedinih postupaka u upravnim jedinicama; mora se uzeti u obzir i mogući utjecaj pada u automobilskoj industriji. Bitno pojednostavljenje i ubrzanje koje donosi interventni zakon je da stranci sada mogu početi raditi na temelju suglasnosti institucije i ne moraju čekati da upravna jedinica završi postupak i izda jedinstvenu dozvolu. Odredbe se odnose samo na strance koji već zakonito borave u Sloveniji. Za radnike iz jugoistočne Azije oni, dakle, ne dolaze u obzir, zbog čega naša zemlja u budućnosti namjerava sklopiti više ugovora; očekuje se da će prvi biti sklopljen s Filipinima do kraja godine. Interventnim zakonom ukinuta je i mjesna nadležnost za izdavanje boravišnih i radnih dozvola strancima. Vlada je privremene mjere produžila do kraja godine, što je već pozdravljeno u gospodarstvu, gdje se odredbe zakona smatraju vrlo korisnima.
