Foto: REUTERS / REUTERS
Amerikanci u utorak izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj povijesti, a cijeli svijet čeka njihov neizvjestan ishod koji će utjecati na niz globalnih sukoba i kriza. Istodobno se bira i novi saziv Kongresa te trećina Senata.
Odlukom Kongresa iz 1845., predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenome. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo pa je odabir studenog omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na birališta nakon jesenske sjetve i prije zime. A budući da je nedjelja bila Božji, a srijeda sajmišni dan, izabran je utorak.
Američki birači i dalje su podijeljeni kad je riječ o izboru između republikanca Donalda Trumpa i demokratkinje Kamale Harris, a ankete pokazuju da je utrka neizvjesna.
Trump, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tijekom kampanje preživio je dva atentata, samo nekoliko tjedana nakon što ga je porota u New Yorku proglasila krivim zbog krivotvorenja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za kazneno djelo.
Harris je u srpnju neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku postati prva američka predsjednica, nakon što je aktualni predsjednik Joe Biden odustao od utrke poslije lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da je dvoje kandidata izjednačeno na nacionalnoj razini, ali i u “prevrtljivim” saveznim državama, tzv. swing states.
Više od 77 milijuna Amerikanaca već je dalo svoj glas, no izborni dan pokazat će čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na birališta.
