Akvarijum Boka edukativno-obrazovna misija – djeca i mladi najbrojniji posjetioci

Akvarijum Boka - foto M.D.P.

1 od 12

U školskoj 2024/25. godini Akvarijum je posjetilo oko 4.000 učenika u organizovanim grupama, a najveći dio iz centralnog dijela Crne Gore, saopšteno nam je iz IBM-a.

Porodični obilasci Akvarijumu Boka pri Institutu za biologiju mora u Kotoru ove sezone čine 50% ukupne posjete, što potvrđuje da je ovo omiljeno mjesto za porodične izlete. Ovo je zvanični podatak koji smo dobili iz IBM-a, a da je tako i u septembru, uvjerili smo se i prilikom nedavne posjete, kada je unutrašnjost Akvariuma bila ispunjena brojnim posjetiocima, među kojima je bilo dosta mladih parova sa bebama i malom djecom.

Prema statistici IBM-a, u sezoni od juna do avgusta ove godine Akvarijum je obišlo oko 6.600 posjetilaca, a ukupno od početka godine do 16. septembra registrovano je oko 12.000 posjetilaca (ne uključujući školske posjete).

-Školske grupe zauzimaju značajno mjesto u ukupnom broju posjeta: u školskoj 2024/25. godini Akvarijum je posjetilo oko 4.000 učenika u organizovanim grupama, a najveći dio iz centralnog dijela Crne Gore, saopšteno nam je iz IBM-a. Dodaju da Akvarijum ostaje otvoren tokom cijele godine. Od 1. oktobra važi zimski režim rada: od srijede do petka 9:00–16:00, a subotom i nedjeljom 9:00–17:00 sati.

O posvećenosti kolektiva Akvarijuma edukativno-obrazovnoj misiji svjedoče i brojne grupne posjete djece iz vrtića škola iz cijele Crne Gore nešto manje je srednjoškolaca, a svake godine studenti sa različitih fakulteta sa kojima IBM sarađuje, posjećuju Akvarijum, gdje imaju pokazne vježbe i informiranje o organizmima koji se nalaze u postavci.

– Akvarijum prije svega ima svrhu edukacije ljudi o biodiverzitetu Jadrana, o važnosti zaštićenih područja, zaštićenih organizama i o tome kako čovjek može da utiče na to kako da sanira štetu koju je već učinio. Trudimo se da posjeta Akvarijumu bude prijatna, da doprinesemo razvoju ljubavi prema moru, morskim organizmima, dajući informacije za znanje koje potrebno da se u budućnosti možda zajedničkim snagama uradi nešto po pitanju zaštite ili da se svojim primjerom pokaže kako se može brinuti o živom svijetu, kaže akvaristkinja Milica Peković, biolog po struci u razgovoru za Boka News.

U Akvarijumu je oko 50 različitih morskih organizama, od nekih vrsta do 40 primjeraka (arbun ili rombun), a od nekih samo jedan (hobotnica, plavi rak, torpedo). U prostoru su postavljene brojne info-tabele, različiti posteri sa QR- kodovima, koji pružaju više informacija o organizmima. Ipak je mnogo zanimljivija živa priča akvaristkinje Milice o tom morskom svijetu, svi posjetioci to vole da čuju, a neke od njih prenosimo ovdje.

– Novitet u postavci Akvarijuma od prije par mjeseci su tri primjerka ribe vrste “kavala”, uhvaćene u crnogorskim vodama. Osobine su joj da je jako mirna, da voli tamna mjesta,  a kada osjeti da nema skloništa, obično se umiješa u jato drugih riba.

-Ribe kneževi su interesantne zbog svog polnog dimorfizma – na prvi pogled se jasno razlukuju mužjaci imaju narandžastu prugu i ženke sa crvenom tufnom. Vrlo su plašljive ribe, često se zakopavaju u pijesak, odakle im viri samo glava. Sa njima u tom bazenu su i dvije vrste korala koji su pristupni kod nas – grozdasti koral i kameni koral, kao i ljušturica koja je trenutno prazna ali pripada pužu bačvašu, kao najvećoj vrsti jadranskog puža kod nas.

-U jednom od bazena je meduza Cotylorhiza tuberculata, po narodnom “morsko jaje”, “jaje na oko”,  prisutna kod nas u periodu avgusta i septembra.

-Od agresivnih vrsta koje su došle možda iz otvorenih mora imaju ribu lav, koja je dosta invazivna, zatim drhtulju, vrstu koja najčešće živi zakopana ispod pijeska, koja može da proizvede elektricitet,  izazivajući osjećaj kao da vas je udarila struja, u slučaju da je dohvatite. Od otrovnih vrsta tu su i nekoliko vrsta škrpina, koje imaju otrovne bodlje, kao i zmijolika murina (dvije velike i dvije manje u drugom bazenu), koja ima otrovnu krv, otrovnu kožu i dva para vilica; dvije raže žutuge sa otrovnom bodljom, te plavi rak, još jedna invazivna vrsta.

-Lijepo je posmatrati ples morskog konjića, koji je zaštićena vrsta i koji u prirodi nema puno neprijatelja, jedu ga samo neke vrste rakova, pa je čovjek njegov najveći neprijatelj, jer ljudi ga zbog njegovog spolješnjeg izgleda izlovljavaju i koriste kao suvenir. S obzirom na to da bebe-morske konjiće rađa otac, koji može roditi do 150 mladih odjednom, od čega samo pet doživi polnu zrelost. Zaštićenih vrsta ima i tako malo, informacije o njima se u principu ne objavljaju iz razloga što mi želimo da ih dovedemo u još goru poziciju od one u kojoj su, objašnjava Peković.

Orade su izložene u akvarijumu zajedno sa kirnjom, sa kojom se lijepo slažu.

-Kirnja je vrsta koja se rađa kao ženka, a koja kada naraste metar dužine postaje mužjak. Može dostignuti dužinu od 1,5m, težinu od 60kg i 60 godina života. Dužinu od 1m kada dolazi do promjene pola, dostiže između 12. i 15. godine života. I u našem akvariumu imamo dvije obične kirnje, od kojih se jedna zove Vanja, druga Saša, kako bi se imena ukopila i u periodu kad su ženke i u periodu kad su mužjaci. Uhvaćene su u našem dijelu Jadranskog mora, dobili smo ih od ribara. Uvijek se love veliki primjerci, iz razloga što su ti primjerci za ishranu, tako da u prirodi ostaje sve manje parova mužjaka i ženki, i zato imamo i zaštićena područja u moru, posebno područje Starog Ulcinja, gdje se vjeruje da se više njih mrijesti. Na taj način se pokušava povećati brojnost populacije, ističe akvaristkinja Milica Peković.

Akvarijum se prostire na 300 kvadratnih metara. Ima 18 bazena, koji su podijeljeni u 10 sistema, od kojih svaki ima jako puno filtera. Oni služe da kvalitet vode (temperatura, salinitet) u svakom bazenu bude idealan i da odgovara optimalnim uslovima organizma koji se u njemu nalaze, sa ciljem da se spriječi pojava i širenje mogućih patogena u bazenima.

Ribe su kao i čovjek- osjetljive su na stres

-Nije lako održavati ove organizme u bazenima, zato što se teško navikavaju na vještačke uslove. uvijek vodimo računa da organizmi koji su god nas imaju lijep i ugodan život. Ako organizam pokazuje stres i ne može da se navikne na zatočeništvo, mi ga ne zadržavamo akvarijumu. Svaki organizam koji dođe kod nas mora proći karantinski period i toku kojeg se vide sve te stvari koje su pokazatelji da li se one navikavaju ili se ne navikavaju -prvo je da li prima hranu ili ne želi da jede. To je prvi pokazatelj, a onda i sve druge stvari, jer ribe su uzetno osjetljive na stres kao i čovjek i često razvijaju kožna oboljenja.

Ajkule i raže u gostujućoj postavci

Pored stalne postavke živih organizama, posjetioci su do prije par dana imaju priliku da pogledaju i preparirane primjerke hrskavičavih riba iz Jadranskog mora, iz fonda Prirodnjačkog muzeja Podgorice: morskog prasca, ajkulu koja se hrani isključivo jajima drugih riba; tri različite vrste raža, kostelja, mako ajkulu, pješčanog psa, pešikana, morske mačke – najmanju vrstu Jadranskog mora koja može da naraste do jednog metra dužine, lisice, kao i veći primjerak modrulja. Tu je i velika skulptura bijele ajkule. Dio ove postavke je u ponedjeljak preseljen na Pine u Tivtu, gdje IBM u sklopu programa Ocean Race promoviše svoja naučna dostignuća. I ranije je IBM sarađivao sa Prirodnjačkim muzejem i to kroz izložbu o delfinima.

/M.D.P./

• Tekuća promocija: BESPLATNA Plava karta
• Snižene cijene ulaznica uz Plavu kartu naznačene crvenim:

Grupne karte > 20 osoba imaju pravo na dodatni popust (nazovite za više detalja)