19 C
Kotor

Slušaj online radio

Tivatski učenici aktivni u vrednovanju nematerijalne kulturne baštine

Rječju i crtežom predstavili su Bokeljsku mornaricu, bućanje, jedrenje, kulinarsko nasljeđe žućenice, Gradsku muziku, folklorno i pozorišno nasljeđe, Lastovski Karneval…



Kada mladi naraštaji svjesno brinu o svom (ne)materijalnom kulturnom naslijeđu, uče o njemu i artikulišu ta dobra u okviru svoje sredine, nema straha za opstanak svjetovne i duhovne baštine. Da su itekako upoznati sa svojim nasleđem pokazali su i učenici devetog razreda Osnovne škole “Drago Milović” Tivat, učestvujući u poučnoj radionici, koja je 17. oktobra, povodom Međunarodnog dana nematerijalnog kulturnog nasljeđa održana u prostoru tivatske Javne ustanove Muzej i galerija. U grupama od po tri učenika/učenice iz svakog odjeljenja devetog razreda, uz mentorke -nastavnice Sanju Tujković i Ivanu Kovačević, maštoviti đaci su rječju i crtežom predstavili različite slojeve nematerijalne baštine Boke i Tivta i to: Bokeljsku mornaricu, bućanje, jedrenje, žućenicu kao gastro-nasljeđe, Gradsku muziku, folklorno nasljeđe, Lastovski Karneval, pa čak i pozorišno nasljeđe, osavremenjeno kroz Festival “Purgatorije”. Šlagvort na ovoj “kreativnoj torti” bio je video koji su učenici snimili prilikom njihove posjete “renesansnom umjetniku” Milivoju Slabiju iz Tivta, što su prisutni sa radošću pozdravili.

Djeca su naše blago

-Svako nematerijalno blago Tivta ima podjednaku važnost i, što se djece tiče, ona su svjesna toga, mnogo se trude da učestvuju u svim radionicama u okviru ove teme. Među ovo djecom ima onih koja se bave ribanjem, jedrenjem, neka su članovi Gradske muzike – ona su naše blago, ističe Sanja Tujković, profesorka istorije. Dodaje da su poslenici/ce Muzeja i Galerije njihovi prijatelji i da njihova saradnja datira unazad dosta godina. Pretprošle godine u okviru predmeta Istorija i Geografija u ovom prostoru su imali radionicu u kojoj su djeca izrađivala predmete svojim ručicama.

-Djeca su izuzetno kreativna, mi ih samo pratimo u tome usmjeravajući ih na pravi način, dodaje nastavnica.

Učenici o nasljeđu

Nestali zanati: klakanje, tiglarstvo, svilarstvo…

Predstavljanju dječijih rasdova prethodila su stručna izlaganja. Mašo Čekić, istaknuti novinar i publicista je govorio o gastronomskom nasljeđu, o pričama, legendama, zanimljivim za turiste; osvrnuo se na stare običaje, izumrle zanate (klakanje, svilarstvo, izrada koševa od žukve, proizvodnja lana, ciglarstvo/tiglarstvo, ribanje pod ukres, “na fraške”, žensko ribanje noću…), koji zavređuju pažnju zaštitara nasljeđa. O lastovskoj narodnoj nošnji iz lične porodične zbirke govorila je Anuška Vlahović, predsjednica MK “Modest”. O mogućnosti da barka “arsenalka” tipa pasare, uz pomoć starih meštara koji poznaju zanat brodogradnje, postane pomorsko nematerijalno kulturno nasleđe Tivta, govorio je Dražen Jovanović, kustos Pomorske zbirke, a Igor Lazarević, kustos Etnografske zbirke istakao je značaj saradnje muzeja i stanovništva kroz terenski rad.

Građani da odlučuju o vrijednostima nasljeđa

-Ovdje su ljudi iz lokalne zajednice najbitniji, a ne stručnjaci. Ko će bolje od vas da kaže o tradiciji Tivta od vas? Zajednica određuje šta je to nasleđe, poručuje Saša Srećković, muzejski savjetnik u Etnografskom muzeju Srbije, UNESCO- trener u oblasti nematerijalnog nasleđa. Za naš portal naglašava važnost lokalne zajednice u očuvanju ove baštine, pri čemu je ta specifičnost “glavni argument”.

– Tu specifičnost, recimo lastovske nošnje, “ribanja pod ukres”, jela od žućenice – to možete vidjeti samo ovdje i nigdje drugdje na svijetu. Naravno, tu je i priča koja sve to prati, to je toliko karakteristično, to lokalno specifično, da je to glavni argument zašto bi trebalo čuvati tu nematerijalnu baštinu, kaže Srećković i dodaje da je prenošenje znanja, obrazovanje – takođe jedna od ključnih tema.

S djeda na unuka

-Ako se ne edukaju nove generacije, ukoliko se znanja, vještine, običaji, pjesme, igre itd. ne prenose u porodici, oni više nisu nematerijalna baština. Zadnjih nekoliko desetljeća sve je manje tog transfera u porodici, ali zato postoje kursevi, postoje škole, muzeji na kraju krajeva, koji mogu da uvedu te programe. Najvažnije je da to živi u današnjem vremenu, ističe Srećković za Boka News.

On je u saradnji sa Danijelom Đukić, direktorkom JU Muzeji i galerija najavio nastavak saradnje sa školama Tivta u smislu održavanja kurseva u oblasti razvijanja određenih vještina, zanata, prepoznavanja biljaka, onih vrijednosti koje se samo ovdje mogu doživjeti i vidjeti.

/M.D.P./

Najčitanije