Tragedija na skijalištu Savin kuk ogolila je dugogodišnje sistemske propuste i otvorila pitanje odgovornosti institucija za infrastrukturnu zapuštenost jednog od najvažnijih zimskih centara u Crnoj Gori.
Dok potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG), Luka Bulatović, tvrdi da je nesreća direktna posljedica činjenice da nova oprema, kupljena 2019. godine, nikada nije ugrađena, iako je planirano da bude postavljena u periodu 2020 – 2021, zbog višegodišnjih opstrukcija i neodlučnosti vlasti, iz Turističke organizacije Žabljak upozoravaju da se posljedice već osjećaju na tržištu, kroz prva otkazivanja i ozbiljno narušeno povjerenje turista u bezbjednost destinacije, piše Pobjeda.
Bulatović je podsjetio da je Žabljak još 2019. godine trebalo da dobije novu žičaru, koja je, prema planovima nadležnih, trebalo da bude postavljena u periodu 2020 – 2021, čime bi po prvi put bio uspostavljen standard zimskog centra koji može garantovati stabilnu, sigurnu i predvidivu skijašku sezonu.
– Međutim, iako je kompletna oprema tada kupljena državnim novcem, ona nikada nije ugrađena, već se, prema dostupnim informacijama, i dalje nalazi lagerovana u magacinu, gdje već šest godina čeka takozvana bolja vremena – rekao je Bulatović Pobjedi.
On smatra da je takav odnos prema kapitalnom projektu ne samo neodgovoran, već i nečuven, posebno imajući u vidu činjenicu da se radi o opremi kupljenoj još 2019. godine, koja do danas nije stavljena u funkciju, iako su u međuvremenu promijenjene brojne vlade.
– Nečuveno je da nova oprema, namijenjena isključivo za Savin kuk, gotovo deceniju stoji u magacinu, da se prema njoj godinama odnosi krajnje nedomaćinski, dok se istovremeno u punoj upotrebi nalazi infrastruktura starija od 30 godina. Još je poraznije što nijedna vlada od 2019. godine nije imala snage, političke volje ili institucionalne odlučnosti da pokrene i dovrši postupak ugradnje, jer je svaka, bez izuzetka, padala pod uticaj opstrukcija dijela građana koji nijesu struka, pojedinih NVO i određenih medija – saopštio je Bulatović.
On je dodao da nakon tragedije i izgubljenih života, postaje jasno da ti pritisci nijesu bili dobronamjerni, niti u funkciji javnog interesa, jer su njihove posljedice mjerljive – i to ljudskom žrtvom.
– Dodatno obesmišljava situaciju činjenica da je oprema kupljena isključivo za Savin kuk i da se, po svojoj namjeni i tehničkim karakteristikama, ne može upotrijebiti ni na jednom drugom skijalištu – kazao je Bulatović.
Prema njegovim riječima, ključni problem u Crnoj Gori leži u kontinuiranim opstrukcijama projekata od pojedinih nevladinih organizacija i pojedinaca, koji se bez stvarne odgovornosti i ponuđenih rješenja, godinama protive razvojnim projektima.
– Imali smo situaciju da su, pored žičare, izgrađeni i akumulaciono jezero i trafostanica, upravo za potrebe tog sistema i za proizvodnju vještačkog snijega. Dakle, stvoreni su svi tehnički preduslovi da Žabljak dobije skijalište koje može garantovati zimsku sezonu bez potpune zavisnosti od vremenskih uslova. Ipak, projekat je zaustavljen – rekao je Bulatović.
On je naveo da se u Crnoj Gori prečesto dozvoljava da glasna manjina, bez jasnih argumenata, struke i odgovornosti, blokira projekte od državnog i lokalnog interesa, dok se posljedice takvog pristupa prelamaju preko leđa lokalne zajednice, privrede i turizma.
Bulatović je upozorio da se tragedija na Savinom kuku nije dogodila slučajno, već kao posljedica višegodišnjeg ignorisanja problema i odlaganja ključnih odluka.
– Godinama se znalo da je postojeća infrastruktura dotrajala, da je oprema stara više od tri decenije i da predstavlja rizik – naveo je Bulatović.
On smatra da je neophodno da se iz ovog događaja izvuku jasne pouke, jer cijenu institucionalne neodlučnosti i višegodišnjih opstrukcija ne plaćaju oni koji su blokirali projekte, već turisti, lokalna zajednica i, u ovom slučaju, ljudski životi.
– Ovo je krajnji alarm da se prestane sa odlaganjima, opstrukcijama i prebacivanjem odgovornosti, te da se bez daljeg gubljenja vremena ugrade nova oprema i standardi koji garantuju sigurnost – poručio je Bulatović.
On je dodao da najbolje znaju ljudi sa Žabljaka ko su u tom trenutku bili akteri koji su opstruirali postavljanje žičare, kao i koje su nevladine organizacije bile uključene u to. Riječ je, kako je kazao, o prostoru skijališta Savin kuk, koji je izuzetno zahtjevan, kako sa aspekta gradnje, tako i zbog činjenice da se nalazi u zoni nacionalnog parka.
Bulatović je saopštio da je država usvojila prostorni plan i stala iza njega, te da je riječ o krovnom dokumentu koji je trebalo da objedini sve aktere oko zajedničkog cilja – rekonstrukcije skijališta i podizanja ukupnog standarda Žabljaka kao zimskog centra.
– Svi znamo da je oprema koja se danas koristi istrošena ne samo zbog ekstremnih vremenskih uslova, već i zbog samog protoka vremena. Ta žica je odradila svoje. Potrebna je nova tehnologija, novi standard i, prije svega, sigurnost – objasnio je Bulatović.
Prema njegovim riječima, žičara kupljena 2019. godine projektovana je i tenderisana isključivo za Savin kuk, što znači da se praktično ne može ugraditi na nekom drugom lokalitetu bez ozbiljnih tehničkih kompromisa.
Govoreći o razlozima opstrukcija, Bulatović je naveo da su se u priču uključivali različiti akteri – neko iz ličnih, neko iz drugih interesa, a dio njih se pozivao i na UNESCO. Smatra da je u tom trenutku bilo više razuma, sloge i zajedništva, danas bi Žabljak imao moderno skijalište.
– Nikada nijesam kritikovao struku, niti govorio o nečemu što ne poznajem. Kao neko ko je proveo pola života na skijama, ko je bio reprezentativac i vidio brojne skijaške centre, uključujući i najzahtjevnije terene, mogu reći da je svuda prevladala logika – rekao je Bulatović.
On je dodao da ljudi ne dolaze na Žabljak samo zbog samog mjesta, već zbog doživljaja planine, a bez kvalitetne infrastrukture taj doživljaj nije moguć.
– U planinu se ne ide bez dobre infrastrukture. Bez gondola i savremenih žičara, prvi loš dan turisti napuštaju destinaciju. U Alpima se žičarama voze i djeca od dvije-tri godine i ljudi treće životne dobi. Ne moraju svi da skijaju – mogu da odu do planinskog restorana, da naprave fotografiju, da uživaju u pejzažu – objasnio je Bulatović.
On je kazao da se danas u svjetskim zimskim centrima više ni ne koristi riječ “žičara”, već se govori o “putu koji vodi u planinu”. Taj put funkcioniše tokom cijele godine – zimi, proljeća, ljeti i jeseni, samo se aktivnosti mijenjaju.
Ljeti su to hajking, biciklizam, alpinističke ture, zimi krpljanje, bord, nordijsko ili turno skijanje, dok dio posjetilaca dolazi isključivo zbog panoramske vožnje i fotografisanja. I ti ljudi kupuju kartu, koriste uslugu i žele sigurnost.
– Ne žele da strepe u kakvom je stanju žičara – neveo je Bulatović.
Govoreći o posljedicama aktuelne situacije, on smatra da one nijesu ograničene samo na Žabljak, već pogađaju kompletan zimski turizam Crne Gore.
Bulatović, čija kompanija je vlasnik nacionalnog restorana Crno jezero i hotela Tara, upozorava da se negativni efekti aktuelne situacije već osjećaju na terenu i da se može očekivati manji broj turista u odnosu na prethodne godine. Kako je kazao, nesigurnost koja prati infrastrukturne probleme na skijalištu direktno utiče na odluke gostiju, naročito onih koji planiraju dolazak unaprijed i traže pouzdanu zimsku ponudu.
– Svaka takva situacija se loše odražava na sezonu. Čak i u slučaju da dođe do rekonstrukcije žičare, kada je riječ o staroj opremi, kod ljudi uvijek postoji doza sumnje. Turisti danas traže sigurnost, pouzdanost i standard, i veoma brzo odustaju od destinacije ukoliko osjete neizvjesnost – rekao je Bulatović.
On je poručio da je upravo zato neophodno da se sve dileme u vezi sa infrastrukturom otklone u najkraćem mogućem roku, kako bi se sačuvalo povjerenje posjetilaca i spriječile dugoročne posljedice po turizam Žabljaka i sjevera Crne Gore.
Bulatović je podsjetio da je žičara tokom prethodne godine radila punim kapacitetom, da je imala rekordne posjete i da je infrastruktura pokazala da može biti profitabilna i tokom ljeta, što je, kako kaže, potvrđeno i rezultatima uprave skijališta.
Ipak, on je upozorio da je zamor materijala realnost koju nijedan atest ne može u potpunosti ukloniti.
– Nije isto voziti automobil star 35 godina i novo vozilo. Materijal je prošao svoje, ne možete ispitati što se dešava u čeliku iznutra – rekao je Bulatović.
On je apelovao da se prestane sa međusobnim optužbama, negativnom energijom i nestručnim komentarima, te da se fokus prebaci na struku i zajednički interes.
– Ako slušamo ljude koji nijesu kompetentni i koji nikada nijesu preuzeli odgovornost, dovešćemo javnost u ozbiljnu zabludu – saopštio je Bulatović.
On je podsjetio da su skijalište u najtežim vremenima izgradili pojedinci, poput Raša Grbovića, kojem, kako kaže, pripada puna zasluga što je infrastruktura trajala više od tri decenije. Međutim, nakon tog perioda, zamjena opreme je neminovna.
– Možemo se vrtjeti ukrug, ali oprema je loša i mora se zamijeniti. Bez nove infrastrukture nema napretka – poručio je Bulatović.
On smatra da Crna Gora mora promijeniti pristup – okrenuti se znanju, povezivanju i zajedničkom djelovanju.
– Nažalost, kod nas se svaka inicijativa odmah osuđuje i stavlja na stub srama. A bez sloge nema rezultata. Vrijeme je da se oslonimo na struku i da ove planine, koje su među najljepšima u ovom dijelu Evrope, dobiju turistički proizvod kakav zaslužuju – sa novom opremom, novim standardima i kvalitetnom uslugom – rekao je Bulatović.
Direktor Turističke organizacije Žabljak, Stojan Abazović, saopštio je da će se posljedice nedavnog nemilog događaja neminovno osjetiti u predstojećoj turističkoj sezoni, naročito u segmentu zimskog turizma.
– Nažalost, ovakav događaj zasigurno utiče na percepciju destinacije i na odluke gostiju. Već u proteklih nekoliko dana zabilježena su određena otkazivanja, iako taj broj za sada nije drastičan. Ipak, svako otkazivanje predstavlja signal upozorenja i razlog za dodatnu zabrinutost – naveo je Abazović.
On je dodao da se turistički sektor na Žabljaku suočava sa izuzetno složenom situacijom, u kojoj je neophodno brzo i odgovorno reagovati kako bi se sačuvalo povjerenje domaćih i stranih posjetilaca.
– Ključno je da se javnosti pruže jasne informacije, da se preduzmu konkretne mjere i da se učini sve kako bi se bezbjednost i kvalitet turističke ponude podigli na nivo koji gosti s pravom očekuju – rekao je Abazović.
