Umjesto da se reciklira, osušena trava sa plaže se skuplja i pali
Igalo – Gomile morske trave (Posidonia oceanica), nataložene na obali u uvali blizu ušća rijeke Sutorine, kao stvorene su za kompostiranje i prihranjivanje poljoprivrednih parcela, ali se umjesto toga ta trava dijelom spaljuje ili se uklanja kao komunalni otpad. U to smo se uvjerili ovih dana šetajući plažom ispod Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu, gdje su preduzetnici čistili dio zakupljene obale, sakupljajući na gomile plastični i ostali otpad zajedno sa ostacima morske trave, a zatim to sve spaljivali.
Rijetki su pojedinci koji razumiju pozitivnu stranu procesa truljenja ove trave, koju je more izbacilo, te izvlače humus iz donjih slojeva naslaga trave i time oplemenjuju svoje njive, bašte i voćnjake, a ujedno i čiste obalu.
Bilo bi korisno i ekološki osviješćeno da poslenici Komunalnog preduzeća u Herceg Novom od ovih naslaga, zajedno sa drugim prerađenim organskim otpadom, organizuju proizvodnju komposta, kao što to rade njihove kolege u Kotoru. Građani Kotora tako imaju mogućnost da po povoljnim cijenama nabave kompost iz “domaće proizvodnje”.
Među najrasprostranjenijom vrstom morske trave kod nas je Posidonia oceanica, koju naučnici nazivaju i “fabrikom kiseonika”. Ona može da apsorbuje 355 kilograma ugljen-dioksida godišnje, što je ista količina koju emituje automobil koji pređe 6212 kilometara. Posidonia oceanica je zakonom zaštićena i njeno uništavanje je zabranjeno u mnogim dijelovima Mediterana.
Posebno je pitanje otkud ta trava na obali – odgovor leži u agresivnom nautičkom tirizmu, gdje gliseri i kruzeri svojim propelerima uništavaju eko-staništa ove trave, a uzrok njenog odvajanja od morskog dna može biti sidrenje jahti, krivolov, te prekomjerni izlov ribe. Morska trava reaguje i na zagađenja, uplivom otpadnih voda, kao i na klimatske promjene. Trava nošena strujama isplivava na obalu, a valovi je nagomilavaju u pijesku. U fjordovima Danske se zadnih godina ova trava sadi na morskom dnu, dok se kod nas uništava bez milosti i bez ikakve zaštite.
Kako piše portal green.hr na svakom listu posidonije može se pronaći više od 30 vrsta algi, a njezine livade su pravo bogatstvo mrjestilišta, obitavališta, rastilišta i hranilišta za stotinjak različitih vrsta riba od kojih većina ima državni značaj. Zbog svojih isprepletenih i položenih stabljika i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.
Naučni djelatnici Instituta za biologiju mora u Kotoru ističu da je “posidonija” izložena snažnom negativnom antropogenom uticaju, te da je zaštićena po domaćoj i međunarodnoj legislativi, a njena naselja su okarakterisana kao jedno od prioritetnih morskih staništa. Ekološki osviješćeni entuzijasti, sportski ribolovci i poštovaoci morskog svijeta skreću pažnju nadležnih institucija na potrebu uspostavljanja kontrole nad krivolovom i nautičkim turizmom koji uništavaju podmorsku prirodnu baštinu Crne Gore.
Područje Katiča u predjelu petrovačke obale sa preko 2500 hektara površine stavljeno je pod zaštitu, pored ostalog i zbog staništa zaštićene morske trave murave (Posidonia oceanica).
Od izolacije do kolača
Morska trava, Posidonia oceanica na Maldivima služi kao izolacioni material u građevinarstvu, jer štiti od vlage, a u Grčkoj od nje prave kompost, pune jastuke i jorgane, čak mijese hljeb i kolače. Zbog visokog sadržaja vitamina i minerala u Jugoistočnoj Aziji je koriste se kao dodatak hrani. Zbog svojih antioksidativnih i antibakterijskih svojstava u Japanu srodne vrste morske trave koriste u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji, a u Skandinaviji od nje prave ekološki prihvatljivi papir, čime smanjuju sječu drveća. U SAD-u istražuju morske trave za filtraciju vode zbog njihove sposobnosti da apsorbuju zagađivače i hranljive materije.
/M.D.P./
