Prvi „Leksikon arheologije Crne Gore“ promovisan je u Herceg Novom, u galeriji „Josip Bepo Benković“.
U ovom kapitalnom izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nalaze se podaci o arheološkom blagu sa područja cijele države, među kojima je 27 kopnenih i podmorskih lokaliteta u Herceg Novom.
U ime grada domaćina prisutne su pozdravili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i direktorica JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ Gordana Krunić, a zatim su o „Leksikonu“ govorili: direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Crne Gore Dobrila Vlahović, članica redakcije Radmila Ćapin i glavni i odgovorni urednik Dejan Gazivoda.
Predsjednik Katić je izrazio zadovoljstvo što su stručnjaci, arheolozi iz Herceg Novog dali doprinos pisanju „Leksikona“, te podsjetio da je tim hercegnovskog Muzeja u protekle dvije godine učestvovao u realizaciji važnih arheoloških istraživanja – Zapadne (Potkovičaste) kule koja je dio gradskih zidina i Velike pećine u Ljutom kršu iznad Kamenog.
„Krajnji cilj ovih istraživanja, koje će Opština Herceg Novi uvijek podržati je, osim naučnog interesa, i moguća valorizacija vrijednih arheoloških nalazišta. Važan korak ka tom cilju je i Leksikon arheologije. On obuhvata 300 lokaliteta u Crnoj Gori, što ga čini bazom podataka koja će doprinijeti njihovoj naučnoj interpretaciji, ali i afirmaciji i boljoj zaštiti ovog dijela naše baštine“, poručio je Katić.
„Leksikon“ obuhvata period od praistorije do XVI vijeka i predstavlja sveobuhvatan pregled arheološkog naslijeđa Crne Gore, istakla je direktorica novskog Muzeja i galerije, Gordana Krunić.
„Pored najznačajnijih institucija koje su nosioci naučne i kulturne vizije iz Crne Gore i regiona, naša javna ustanova je kroz dostupnost građe koju posjedujemo, ali i preko stručnih tekstova arheologa savjetnika Ćapin Radmile i Ćapin Đorđa, dala značajan doprinos na prikupljanju, stručnoj obradi i redakturi tekstova“, kazala je Krunić. Ona je izrazila nadu da će „Leksikon“ dodatno podstaći mlade da biraju arheologiju za svoje buduće zanimanje jer se u muzejskoj djelatnosti već osjeća nedostatak obrazovanog kadra, a posebno onih za koje ne postoje fakulteti u Crnoj Gori.
„Leksikon“ potvrđuje bogatstvo i kontinuitet različitih slojeva kulture na prostoru Crne Gore, istakla je direktorica Direktorata za kulturnu baštinu, Dobrila Vlahović.
„Time se, ne samo dokumentuje prošlost, već se jača i institucionalna memorija, što je od posebnog značaja u procesu planiranja zaštite, vođenja politika i razvoja savremenog pristupa valorizaciji ovog važnog segmenta naše kulturne baštine. Arheološko naslijeđe nije samo svjedočanstvo prošlih vremena, ono je razumijevanje sopstvenog identiteta i odgovornost prema budućim generacijama. Upravo zato ovakva izdanja imaju višestruku vrijednost, naučnu, obrazovnu, ali i široko društvenu“, istakla je Vlahović.
Dodala je da je novski Muzej značajan partner na lokalnom nivou u realizaciji aktivnosti iz oblasti zaštite i poručavanja arheološkog naslijeđa, te istakla da je Ministarstvo u protekloj, 2025. godini izdvojilo 165 hiljada eura za arheološka i konzervatorska istraživanja u Herceg Novom.
„U „Leksikon“ su uvršteni uglavnom lokaliteti koji su arheološki istraživani. Sa teritorije opštine Herceg Novi obrađeno je 27 kopnenih i podmorskih lokaliteta i pojedinačnih predmeta, tj. pokretnih nalaza. Od praistorijskih lokaliteta tu su pećine, tumuli, gradine“, kazala je članica redakcije, arheološkinja Radmila Ćapin.
Ona je predstavila podatke o lokalitetima na području Herceg Novog, od pećine Vranjaj koja je bila u upotrebi od neolita do razvijenog bronzanog doba, preko tumula Bogdanova gomila, Đevojačke grede i Glogovik, pa do nalazišta u Starom gradu, Sušćepanu, Trebesinu, Kutima, Kumboru, Bijeloj, na Luštici i u podmorju.
„Leksikon arheologije“ rezultat je četvoroipogodišnjeg intenzivnog timskog i interdisciplinarnog rada 52 autora iz Crne Gore i još osam država, sa ciljem stvaranja sveobuhvatne baze podataka za savremene i buduće istraživače kulturne baštine.
„U ime redakcije mogu da kažem da cilj ovog projekta jeste formiranje što potpunije baze podataka i pregled crnogorske arheologije na jednom mjestu, za savremene i buduće arheologe, eksperte i poštovaoce arheološke kulturne baštine. To se može vidjeti i kroz obimnost literature i izvora, koje smo dali sa željom da mlade kolege i sve zainteresovane za arheologiju uputimo na što veći broj bibliografskih jedinica koje obrađuju arheologiju Crne Gore. Nadamo se da smo u tome i uspjeli“, poručio je glavni i odgovorni urednik „Leksikona“, Dejan Gazivoda.
Uz zahvalnost svim saradnicima i institucijama koji su doprinijeli izdanju „Leksikona“, on je najavio da je u pripremi i digitalna verzija kako bi ovo kapitalno djelo postalo dostupno široj javnosti.
