Što se dešavalo u Trstu u XIX vijeku, zbog čega je taj grad bio privlačan bokeljskom pomorstvu i kako su se Bokelji snašli u novonastalim okolnostima nakon propasti Mletačke republike, te koji su to znameniti Bokelji-Bokeljke, saznali su ljubitelji istorijske baštine
Brojni su, istaknuti Bokelji u prošlosti stekli ugled u svojoj profesiji, uglavnom u oblasti pomorstva, a obaveza pisaca, bibliotekara, ljudi od kulture je da ih pominju i čuvaju od zaborava, sažetak je predavanja “Boka Kotorska i Trst u XIX vijeku”, koje je povodom 23. aprila, Svjetskog dana knjige i autorskih prava u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru održala dr sc. Vesna Čučić, rođena Kotoranka koja živi i radi u Dubrovniku.
-Činjenica je da su u doba kada su oni živjeli i djelovali, Boka i Trst bili u istoj državi, pa se ta tuđina i nije toliko osjećala kao što se to nama danas čini iz ove perspektive…Usljed velikih previranja i migracija neki su sačuvali uspomenu na svoje porijeklo, dok su je drugi, nažalost, izgubili, primijetila je Čučić, govoreći o istaknutim Bokeljima u Trstu.
Kako je za Boku vežu porodične i emotivne niti, kao i pomorstvo kao inspiracija za istraživanja, ona je za Boka News je najavila da će drugo izdanje njene naučne knjige “Posljedna kriza Dubravačke republike” biti predstavljena dubrovačkoj publici 12. maja, na blagdan Sv. Leopolda Bogdana Mandića, dan Dubrovačke županije, a u Kotoru dan kasnije, 13. maja.
U svom sadržajnom predavanju potkrepljenim fotografijama i dokumentima na video-bimu, ona je u uvodu opisala političku situaciju početkom XIX vijeka, u kojoj je Austrijski Lloyd uticao na Bokelje i na pomorske linije između Trsta i Boke. Objasnila je što se dešavalo u Trstu u tom periodu, zbog čega je taj grad bio značajan, zašto je postao privlačan bokeljskom pomorstvu i kako su se Bokelji snašli u novonastalim okolnostima nakon propasti Mletačke republike.
Među istaknutim ličnostima koje je istraživala, nalazi se i Anton Verona (1867-1932) alias Bogomil Hrvatovski, autor kultnog romana “Grilovica”, koji je u novije doba objavila IK “Gospa od Škrpjela”. Kompozitoru Raffaellu de Banfieldu Tripcovichu (1922-2008) koji je porijeklom Bokelj, rođen u Engleskoj, posvetila je rad, koji je izložila u novembru na “Danima dr Miloša Miloševića” u Kotoru, a trenutno dovršava svoju knjigu o njemu. Ovo predavanje bilo je prilika da prisutne ponovo podsjeti na ovu znamenitu ličnost.
Među brojnim pomorskim kapetanima iz polovine XIX vijeka iz Prčanja, Perasta, Kotora, pored Iva Visina, Nika Verone i drugih, zanimljiv je lik Božidara, Bogdana Diodata Tripkoviča admirala Bokeljske mornarice, koji je osnovao parobrodarsko društvo “Tripkovič&Co”, kao i kap. Frana kontea Viskovića iz Perasta, koji je plovio je na bokeljskim jedrenjacima, a onda je poput mnogih svojih sunarodnika prešao na parobrode Austrijskog Lloyda u Trstu. Tu su i slikari-kapetani duge plovidbe, Bartul (Bazilije) Ivanković i Marko Radoničić.
Ida i Eva Verona- znamenite žene
-U XIX stoljeću zanimljivi su članovi obitelji Verona, koje, osim na Prčanju, u Trstu, nalazimo u trgovini i pomorstvu u južnoj Rusiji i Rumuniji, gdje je kap. Frano Špiro Verona bio jedan od organizatora Rumunske trgovačke mornarice. Njegova kći Ida Verona je pjesnikinja na francuskom jeziku, a njezin mlađi brat – slikar Artur Verona za života je postao jedan od najcjenjenijih slikara u Rumuniji. Zahvaljujući Željku Brguljanu, u Zagrebu su objavljene dvije knjige poezije Ide Verone u prevodu na hrvatski jezik, istakla je Čučić.
Kao bibliotekarki i direktorki “Dubrovačkih knjižnica” u periodu od 2001. godine do odlaska u penziju 2018. godine, Vesni Čučić je posebno bila zanimljiva Eva Verona, kći Antona Verone, rođena u Trstu, koja je u Zagrebu diplomirala matematiku i fiziku, a cijeli svoj radni vijek posvijetila knjižničarstvu. Radila je u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i više desetljeća predavala Bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu. Najvažnije njeno djelo je “Priručnik za katalogiziranje za katalogizatore” usklađen sa svjetskim standardima koje je i sama pomogla stvarati. Još uvijek izlazi prvi bibliotekarski časopis “Vjesnik bibliotekara Hrvatske”, pokrenut 1950. godine, a Eva je bila njegova glavna urednica nekoliko godina.
-Organizatori naučnog skupa “Hrvati u Trstu”, članovi Hrvatske zajednice u Trstu i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, zamolili su me 2002. godine da napišem nešto o vezama Bokelja sa Trstom i onda je to istraživanje krenulo. Najviše sam koristila “Godišnjak Llojda”. Uredništvo časopisa “Hrvatska revija”, Matice Hrvatske prije tri godine me zamolilo da napišem nešto o Ivu Vizinu i tako sam se opet vratila na temu pomorstva, kaže Vesna, dodajući da je kao bibliotekarki arhivistkinji pisanje integralni dio njenog života, a isto tako i čuvanje knjiga i stvaranje novih zapisa u bilo kojem obliku pa i knjige.
Prisutne su pozdravile Dijana Đurašković dokumentaristkinja i Danijela Nikčević, viša bibliotekarka Pomorskog muzeja, koje su govorile o značaju Svjetskog dana knjige i autorskih prava, te o bibliotekama kao važnim faktorima očuvanja znanja, kulturne baštine.
Od Kotora do Dubrovnika i nazad
Vesna Čučić je rođena u Kotoru, a gimnaziju i srednju muzičku školu je završila u Dubrovniku. Engleski jezik i književnost i Francuski jezik i bibliotekarstvo diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na temu „Kulturna povijest istočne jadranske obale“ u Dubrovniku na postdiplomskim studijama humanističkih i društvenih nauka, a potom je i doktorirala na temu „Prve tiskare i dubrovačko društvo (1783–1868)“. Više godina bila je zaposlena u Dubrovačkim bibliotekama, odnosno Narodnoj i Znanstvenoj knjižnici, kao i u Državnom arhivu u Dubrovniku.. U više navrata je kao međudržavna stipendistkinja boravila u Francuskoj, u Državnom arhivu i Nacionalnoj knjižnici u Parizu. Bila je i članica Glavnog odbora Matice Hrvatske u Zagrebu.
/M.D.P./
