Hodočasnička Jaffa galija, crtež njemačkog viteza Konrada von Grunemberga (Karlsruhe, 1486.), dokaz je da se njome prevozilo hodočasnike iz Venecije u Svetu zemlju – Palestinu (do luke Jaffa) tijekom petnaestog i u prvoj polovici šesnaestog stoljeća.
Po svojoj namjeni, opremi i karakteristikama smatramo je kruzerom toga doba, s tim da njome nisu putovali samo hodočasnici, nego i obični putnici, čak i na kraćim relacijama. Zato slobodno možemo kazati da je ona održavala i dužobalni putnički promet istočnom obalom Jadrana u spomenutom vremenu.
– Riječ je o velikoj mletačkoj galiji što je adaptirana za prijevoz putnika. Bila je dugačka 55 metara, a imala tri jarbola (dva latinska i jedno kvadratično jidro). U pravilu je bila troveslarska, tj. na svakoj od 58 veslačkih klupa bila su trojica veslača (ukupno 174 veslača). Posada je brojila 270 ljudi, a mogla je primiti tek 100 do 120 putnika.
Prosječna brzina bila je tri do četiri čvora, dok je najveća zabilježena brzina bila oko devet čvorova. Izgled galije, ustrojstvo i raspored posade, te način i uvjeti plovidbe, kao i smještaj na galiji, doista su vrlo detaljno opisali osobito njemački hodočasnici u svojim zapisima – kazao je prof. Marinko Petrić, viši kustos Muzeja hvarske baštine, čije djelo pod naslovom ‘Jadranski putopis iz quattrocenta’ ponajbolje oslikava raznovrsne teme i dionice o našoj obali i plovidbi Jadranom u petnaestom stoljeću, koje su sabrane i složene iz brojnih hodočasničkih zapisa.
Mirko Crnčević
www.slobodnadalmacija.hr
