Agencija za zaštitu životne sredine uputila je javni poziv za dostavljanje ponuda za sanaciju zagađenog zemljišta i eliminisanje grita u Brodogradilištu “Bijela”.
Crna Gora je dobila kredit od 50 miliona eura od Svjetske banke za troškove projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, kojim je predviđeno eliminisanje četiri crne ekološke tačke: deponija grita u Bijeloj, deponija šljake i pepela Termoelektrane i jalovište “Gradac” u Pljevljima, kao i baseni crvenog mulja i čvrsti otpad na lokaciji KAP-a.
Prvo na redu je Brodogradilište, gdje je procijenjeno da se nalazi 60.000 tona zagađenog grita odloženog u velike vreće.
Grit se koristi za skidanje i čišćenje boje na brodu i tretira se, uglavnom, kao opasan otpad. Ranije naslage tog materijala uzrokovale su zagađenje oblasti površine od 1,5 hektara, a očekuje se da će se iskopavanjem usljed rekonstrukcije lokacije nakupiti količina od 40.000 tona zagađenog zemljišta i 7.200 tona kontaminiranih sedimenata. Projekat će finansirati prepakovanje, transport i finalno odlaganje zagađenog zemljišta i iskorištenog grita.
Zagađeno zemljište klasifikuje se kao neopasan otpad i biće odloženo u Crnoj Gori u jednoj od opštinskih deponija. U javnom pozivu se navodi da radovi podrazumijevaju uklanjanje svih otpadnih materijala sa površine sanacija područja koja nisu grit ili kontaminirano zemljište, iskopavanje ili prikupljanje grita koje je prethodno upakovano u vreće, prosijavanje materijala za uklanjanje i ponovno pakovanje opasnog grita i kontaminiranog zemljišta u velike vreće i izvoz u postrojenja specijalizovana za tretman u inostranstvu.
Takođe, podrazumijeva punjenje iskopanih jama koje će ostati nakon otkopavanja grita i kontaminiranog zemljišta i imobilizaciju neopasnog grita na licu mjesta i zatrpavanje jame.
“Nakon završetka sanacije svih opasnih miniranja grit i teško kontaminirano zemljište iz napuštene deponije biće uklonjeni sa područja i transportovani do postrojenja za uništavanje, preradu ili ponovnu upotrebu”, piše u pozivu koji je otvoren do 31. marta.
- 330.000 eura je planirala Vlada za praćenje stanja životne sredine u 2017. godini. U predlogu monitoringa životne sredine navodi se da je za praćenje kvaliteta vazduha izdvojeno 185.000, za sadržaj opasnih i štetnih materija u zemljištu 29. 000, stanje ekosistema priobalnog mora 55.000, stanje biodiverziteta 20.000, buku u životnoj sredini 6.000 i za stanje radioaktivnosti 35.000 eura. Ti podaci biće osnova za izradu godišnjeg izvještaja koji priprema Agencija za zaštitu životne sredine.
//
