Opština Tivat najvjerovatnije će na jesen početi gradnju prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, dužione 400 metara, čime će djelimično biti ublažen problem koji već nekoliko godina tišti taj dio opštine – uzurpacija i privatizacija obale i zatvaranje prilaza moru za širu javnost. Čulo se to danas na sastanku predstavnika nezadovoljnih žitelja-vikendaša iz Krašića sa rukovodstvom lokalne uprave.
Predstavnica par hiljada ljudi, mahom iz Srbije, a koji u Krašićima već decenijama imaju vikendice, Jelena Radaković i njihov advokat Novica Knežević iz Beograda kazali su da je Opština Tivat jedina institucija sistema u Crnoj Gori koja je do sada pokazala volju da im pomogne i da koliko-toliko, pokuša smanjiti posljedice pravog urbanističkog horora koji u Krašićima vlada od kada je Vlada Crne Gore naručila, a postom i usvojila Državnu studiju lokacije za taj dio tivatske obale. Ovaj kontroverzni planski dokument iz 2009. omogućio je gradnju na uzanom i do tada potpuno očuvanom potezu prirodne kamenite obale ispod lokalnog putra za Petroviće, pa je u međuvremenu ovdje nikla gomila novih „turističkih vila“ i luksuznih kuća za odmor koji propadaju tajkunima iz Crne Gore i inostranstva, a od kojih su mnogi bliski crnogorskoj DPS vlasti. Graditelji vila nemilice nasipaju more kamenom i zemljom, šireći svoje privatne posjede na račun državne imovine, a vikendašima koji žive iznad lokalnog puta zabranjuju da se primaknu obali i kupaju na njihovim „privatnim“ i najčešće bespravno sagrađenim pontama. Sve to nadležni državni organi iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) najčešće nijemo gledaju i gotovo nipša ne preduzimaju, pa je nekada mirno i lijepo primorsko mjesto pretvoreno u pravi urbanistički pakao i poligon za dokazivanje finansijske i političke moći i dobrih veza „biznis i političke elite“.
Direktor Direkcije za investicije Opštine Tivat Peđa Obradović predstavnike vikendaša iz Krašića je obavijestio da je projekat prve faze lungo mare šetališta, vrijedne 800 hiljada eura, koja će se graditi od zapadnog kraja Krašića, istočno prema centru tog mjesta, revidovan i predat je zahtjev za izdavanje građevvijse dozvole, te slijedi raspisivanje tendera za izbor izvođača radova.
„Očekujem da bi sa radovima mogli krenuti na jesen. Ne isključujem mogućnost da bude raznih oprsukcija i pokušaja otpora ovoj investiciji od ljudi koji su napravili privatne vile na obali, ali se lungo mare mora izgraditi prema važećoj DSL i tu neće biti nikakvih kompromisa“- kazao je Obradović dok je glavna administratorka Opštine Marija Sijerković poručila da će lokalna uprava „to sigurno izgurati i nikakvi problemi nas u tome neće spriječiti“ Obradović je obećao da će Opština do juna urediti kao plažu svoju manju parcelu na obali u Krašičima koja ima oko 50 metara dužine obalne linije, ali su ga vikendaši upozorili da je i ta parcela već uzurpirana i da je neko od investotora okolnih objekata, opštinski plac već prekopao bagerom i promijenio mu izgled.
Direktorka Direkcije za imovinu Rita Mitrovuć podrobno je vikendaše upoznala sa stanjem na terenu sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa i naglasila da se od četiri DSL-om predviđena pješačka prilaza obali sa kolskog puta za Petroviće, trenutno najbrže može izvesti samo jedan i to onaj koji prolazi kroz dvorište privatne vile na obali čiji je suvlansik aktuelni guverner CBCG Radoje Žugić.
„U proceduri je ekspropijacija imovine za taj prolaz, ali se Žugić na nju žalio i postupak je sada kod drugostepenog organa – Ministarstva finansija. Teško da će sa tom žalbom uspjeti da obori naše riješenje jer smo sve odradili kako greba i imamo sve papire, a DSL predviđa taj prolaz, ali sve to usporava konačno riješavanje ovog problema jer mi ne možemo dobiti građevinsku dozvolu da napravimo prilaznu stazu obali, dok god tu imovinu u katastru, nakon sprovedene ekspropijacije, ne upišemo kao svojinu Opštine“- kazala je Mitrović dodajući da zbog toga vikendaši i svi ostali žitelji Krašića ovog ljeta ne mogu očekivati da će pored vile Žugića moći da silaze na more, iako su i smai vikendaši izrazili spremnost da o svom trošku sagrade to stepenište i čak na njega instaliraju lift za lica sa invaliditetom kakva imaju među svojim komšijama.
PREDSTAVNIK „MORSOG DOBRA“ REZIGNIRAN (NE) POSTUPANJEM DRŽAVE
Predstavnik „Morskog dobra“ u Tivtu Jovo Radonjić kazao je da je stalno na terenu u Krašićima i da konstano evidentira sve brojne nelegalnosti i uzurpacije obale koje se tamo dešavaju, a što „Morsko dobro“ uredno potom u formi zvaničnih prijava, podosi UIP. Išao je na teren i sa inspektorom zaštite prostora Draganom Zejakom koji je kaže, napisao nekoliko riješenja o uklanjanju nelegalnih objekata i ponti, ali se gotovo ništa od toga u praksi nije srušilo.
„UIP se pravda da oni nemaju budžet za rušenje nelegalnih objekata, pa sva donešena riješenja o rušenju ostaju mrtvo slovo na papiru. To je sve zajedno potpuno neozbiljno i ja sam, pravo da vam kažem, bukvalno rezigniran zbog svega toga što se u Krašićima već godinama dešava.“- bio je iskren Radović.
KNEŽEVIĆ: SVI ĆUTE I PRAVE SE DA SE NIŠTA NE DOGAĐA
Advokat Knežević koji je u ime mještana i vuikendaša još 18.avgusta prošle godine podnio Ustavnom sudu tužbu i zahtjev za ocjenu ustavnosti DSL Krašići i postupka njenog donošenja, te tražio privremeni moratorijum na izdavanje dozvola i gradnju na tom području, kazao je da još nema nikakvog odgovora Ustavnog suda.
„Na moj zahtejjv 16.juna prošle godine i obudsman Šučko Bakovič je pisao direktoru UIP Božidaru Vukdanoviću i tražio da mu ovaj dostavi informaciju što taj organ preduzima da spriječi nepoštvanje zakona i devastacuju državne imovine u Krašićima, ali odgovora još nema. Vuksanović je odćutao i moj takav zahtjev iz avgusta prošle godine jer ne moće da nikako brani neodbranjivo – nepostupanje organa na čijem je čelu. Svi ćute i prave se ludi, a u međuvremenu hajdučija se u Krašićima nastavlja i projekat privatizacije obale polako privodi kraju. Bojim se da ćemo sada i mi biti primorani da izađemo iz institucionalnog puta kojim bez uspjeha, pokušavamo riješiti problem, pa ćemi i mi početi da pravimo cirkus preko nama dostupnih kanala i opcija“- istakao je Knežević.
