8.4 C
Kotor

Slušaj online radio

„Njegoševi dani” u Kotoru

Njegoševi dani u kotoru – foto Radio Kotor

U crkvi Svetog Duha u Kotoru u srijedu je otvoren sedmi Međunarodni naučni skup „Njegoševi dani” koji se ove godine održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, a posvećen je obilježavanju jednog od najznačajnijih jubileja južnoslovenskih književnosti – „170 godina od objavljivanja „Gorskog vijenca”.

Danas u dvorani Svetog Duha u toku je treća sekcija za nauku o književnosti i kulturi. Predsjedavaće Vesna Mojsova i Miran Štubec. U Kinu Boka radi sekcija za nauku o jeziku, a drugom sjednicom predsjedavaće Marina Katnić Bakaršić i Lada Badurina.

U 20 sati na okruglom stolu u crkvi Svetog Duha biće usvojena Deklaracija o zajedničkom jeziku. Moderator je Nikola Vučić.

Na Trgu od kina sutra, 2.septembar od 19 sati, na programu su Njegoševi stihovi.

U 20 sati na Ljetnjoj pozornici biće izvedena predstava „Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi”.

Podsjetimo, u dvorani Svetog Duha sinoć je održano književno veče Vladimira Arsenijevića.

Njegoš

Na otvaranju sedmog Međunarodnog naučnog skupa „Njegoševi dani” obratila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov koja je istakla zadovoljstvo što se manifestacija od velikog značaja za Crnu Goru održava u Kotoru.

„Biti u Kotoru znači osjetiti duh autentičnosti, duh tradicije, duh slobode i suživota ljudi različitih kultura, znači osjetiti duh jedinog fjorda na Mediteranu, jednog od zvanično najljepših zaliva na planeti Zemlji, duh Boke Kotorske.

Njegoš – vladika, državnik, pjesnik i filozof, cijenio je slobodu iznad svega. Zdušno je branio svoj komad zemlje, svoju Crnu Goru koja je tada, iako nepriznata od susjeda, bila jedini slobodan komad u porobljenoj Evropi. Brinuo je o svom narodu, opismenjavao ga, otvorio prvu školu, uspostavio štampariju, jednom riječju želio je modernu državu.

Čitav se svoj život zalagao da uspostavi mir sa susjedima, čemu svjedoče brojna dokumenta, pa je neshvatljivo da njegovu pjesničku fikciju, izvlačeći je iz konteksta djela ali i vremena u kom je živio, danas pojedinci proglašavaju genocidnom. Neshvaćen, osporavan, ponekad omalovažavan i marginalizovan – sve to predstavlja svevremenski produkt prosječnosti koja uporno pokušava da ubije savršenstvo i uzvišenost, a šta god prosječni da rade, Njegoš opstaje, traje, izučava se, intrigira maštu i ostaje veliki” – rekla je Moškov ističući povezanost Njegoša i Kotora.

Prema njenim riječima, sva Njegoševa putovanja u svijet počinjala su i završavala se u Kotor koji je za njega, kako kaže, bio mirna luka, mjesto oporavka, mjesto suživota različitih kultura, nastavak crnogorskog krša u lovćenskim padinama, mjesto u kojem je bio uvijek rado viđen gost u mnogim kotorskim porodicama, u kojem je i doživio svjetovna iskušenja i ovozemaljsku ljubav, koja je iznjedrila prelijepu i jedinu Njegoševu ljubavnu pjesmu „Noć skuplja vijeka”, prvi put objavljenu mnogo godina nakon njegove smrti.

„Nije mu se ispunila želja napisana u Testamentu da još jednom posjeti Kotor, ali jeste naša želja da imamo Njegoševe dane u njegovom voljenom Kotoru” – kazala je Moškov.

U ime Naučnog savjeta „Njegoševih dana” prisutnima se obratio prof. dr Boguslaw Zielinski ističući značaj Međunarodnog slavističkog skupa, koji svojim višegodišnjim doprinosom na području montenegristike i južne slavistike uopšte, predstavlja važnu i sistematski realizovanu manifestaciju u Crnoj Gori.

Prema njegovim riječima, naučni skup „Njegoševi dani” je za vrijeme svog postojanja u ukupno 6 stolova na više od 3 hiljade strana, dao 205 vrijednih naučnih radova od kojih 118 pripada nauci o književnosti, 69 nauci o jeziku, i 17 istoriografiji, kulturologiji i filozofiji.

Njegoševi dani su 2008. godine pokrenuti sa ciljem omogućavanja naučno utemeljenog izučavanja Njegoševog stvaralaštva i primjenu savremene metodologije u izučavanju južnoslovenskih književnosti, jezika i kultura.
Po svojim ciljevima i naučnim dostignućima, ovo je jedinstvena manifestacija na crnogorskom kulturnom prostoru koja daje doprinos razvoju njegošologije, montenegristike i južne slavistike uopšte.

Nakon svečanog otvaranja Njegoševih dana” uslijedio je klavirski koncert Ratimira Martinovića, koji je kazao da umjetnost i umjetnici nemaju nacionalne međe.

Najčitanije