Austro-ugarska tvrđava Mamula na ostrvu Lastavica na ulazu u zaliv Boke Kotorske koja je izdata u dugoročni zakup švajcarsko-egipatskom konzorcijumu Orascom, biće pažljivo obnovljena uz najstrožije poštovanje svih uputa arhitektonsko-konzervatorske struke i uz odlučujući uticaj domaćih stručnjaka. Tako bar tvrde u Orascomovoj kćerci-firmi OHM Mamula Montenegro, koju je ta kompanija registrovala u Herceg Novom radi realizacije ovog projekta.
Mamula će, kako kažu u Orascomu, biti biser i najveća atrakcija koja će dodatno skrenuti pažnju svjetske javnosti kako na njihov projekat novog turističkog grada Luštica Bay koji kompanija egipatskog biznismena Samiha Savirisa već gradi na tivatskom dijelu obližnjeg poluostrva Luštica, tako i na samu Crnu Goru kao turističku destinaciju sa nesvakidašnjim sadržajima.
„Mamula je toliko jedinstvena da je za nas nije bilo upitno da li da uđemo u ovaj finansijski inače, potpuno neodrživ projekat na kome nećemo zarađivati, već ćemo sigurno gubiti novac. Ipak, to je cijena koju smo spremni da plat8imo da bi uspjeli sačuvati ovaj arhitektonsko-istorijski biser i ujednoda ga pretvorimo u nešto što će biti svjetski prepoznatljivo i postati svojevrsni landmark simbol našeg projekta na Luštici.“- kažu u Orascomu uz podsjećanje da su na sličan način već obnavljali vrijedno lokalno kulturno nasljeđe u okolini svog poznatog ljetovališta El Gouna u Egiptu.
Odluka Vlade da na 49 godina izda u zakup ostrvo i tvrđavu stranom investitoru, naišla je na protivljenje opozicije, ali i dobrog dijela javnosti u Boki Kotorskoj koja je posebno emotivno vezana zaMamulu. Naime, stara tvrđava jedan je od najočuvanijih primjeraka vrijedne fortifikacione arhitekture na Mediteranu i ima bogatu i slojevitu istoriju jer je služila kao vojni objekat u odbrambenom sistemu nekadašnje austro-ugarske pomorske baze u Boki, da bi je u Drugom svjetskom ratu italijanski okupatori pretvorili u svojevrstan koncentracioni logor za partizanskom pokretu naklonjeno lokalno stanovništvo i rodoljube. Stoga lokalna javnost najčešće vrlo nepovjerljivo i sa skepsom gleda na namjere Vlade i stranog investitora kojem je ostrvo dato u zakup…
Prema planovima Orascoma, ostrvo i tvrđava će biti pažljivo obnovljeni i pretvoreni u mali hotel sa nizom pratećih sadržaja i atrakciju loja će stalno biti otvorena za javnost. „Vijesti“ su imale eksluzivnu priliku da se upoznaju sa preliminarnim modelom, odnosno idejnim riješenjem koje „Orascom“ priprema u saradnji sa brojnim domaćim i stranim ekspertima.
Tako su Studio za konzervaciju, projektovanje i konsalting “Projektor” i njegova čelnica, arhitekta-konzervator katarina Nikolić iz Tivta angažovani na ovom projektu. Oni su autori projekta i analize zatečenog stanja sa izvještajem o rezultatima istraživanja. Takođe, „Projektor“ radi na konzervatorsko-restauratorskom projektu, koji će biti sastavni dio glavnog projekta., a koji će uskoro biti predat na ocjenu Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
„Tokom izrade Projekta i analize zatečenog stanja, posredstvom “Projektora”, bili su angažovani i različiti konsultanti poput Radojice Pavićevića iz Herceg Novog, arhitekte-konzervatora Dejana Palibrka, arhitekte Ivana Golubovića, građevinskog inženjera mr Jova Popovića za statička istraživanja, slikara-konzervatora Jasminke Grgurević, te Joška Katelana i Milorada Ivanovića koji su radili na istraživanjima Istorijskog arhiva Kotor, odnosno Ratnog arhiva u Beču, firme “Geos” za geodetsko snimaje, zatim “MI inženjering” za Elaborat o geotehničkim istraživanjima iz Podgorice i drugih. Istraživač iz Herceg Novog Radojica Pavićević je poznavanjem austrougarske vojne arhitekture pomogao u pronalaženju relevantne istorijske dokumentacije, razjašnjavanju tehnologije građenja i funkcionisanju utvrđenja kao i njegovih veza sa utvrđenjima koja su mu hronološki, geografski i stilski srodna. Značajan doprinos projektu dali su i stručnjaci širokog spektra specijalnosti: Anita Mažibradić – arhivista iz Kotora, Zvonko Popović iz Beograda i Dragan Gačević iz Herceg Novog”- kazala nam je ovlašćeni PR konsultant komapnije OHM Mamula Montenegro Dragana Bećirović.
Konceptulani dizaj eksterijera i enetrijera uradila je komapnija MCM Design iz Portugala, koja je sudeći prema velikoj maketi koja je nedavno dopremljena u Crnu Goru, uradila solidan posao. Naime, posmatrajući maketu (osim činjenice da se na njoj na tvrđavi ne vidi siva boja kamena od kojeg je sagrađena) samo iskusno oko nekoga ko živi u Boki može primijetiti male vizuelne razlike u odnosu na aktuelni izgled Mamule. Definitivno se naime, odustalo od velikih bazena koji su po nekim ranijim kompjuterskim animacijama, trebali maltene u potpunosti da “potope” dvorište unutar tvrđave. Obala Lastavice ostaće gotovo netaknuta, a jedino će donekle biti proširen i produžen već postojeći gat za pristajanje plovila. Umjesto tri velika, na uzdignutoj platformi unutrašnjeg dijela tvrđave gdje je nekada stajalo njeno glavno naoružanje – 4 merzera kalibra 210mm, predviđena su tri mnogo manja bazena – jedan sa slatkom, drugi sa slanom vodom i treći posebni tzv. bio-tech bazen u kome će vodu prečišćavati biljke.
U kuli tvrđave biće smješten dio hotelskih soba, ali će kula čije će sada otvoreno dvorište biti pokriveno staklenim krovom na kome će biti i šetnica, prvenstveno biti namijenjena za spa- centar. Najveći dio od ukupno maksimalno do 33 hotelske sobe, nalaziće se u kazamatima i municionim sobama tvrđavskog prstena, dok je jedan od dva veća objekta na početku platforme za merzere, površine 96 kvadrata, namijenjen za muzej u kome će biti prezentirana bogata i slojevita istorija ovog utvrđenja. U ostatku tvrđeve biće dva restorana, dva bara i vinoteka, dok će kompleks sadržati i klub za sportove na vodi na nemotorni pogon. Na ostrvu van kompeksa tvrđave, bez narušavanja njegovog prirodnog reljefa, biće formirano nekoliko platformi za sunčanje, a plaža će biti uređena u blizini jedinog pristaništa na sjevernoj strani Mamule.
“Nikakvog kazina na ostrvu neće biti i to nikada i nije bilo u našim planovima. Nedvosmisleno je da ostrvo i tvrđava neće biti zatvoreni za javnost. Naprotiv, za nekoga ko planira uspostavljanje hotela, muzeja, restorana i kafea, posjećenost je više nego poželjna.Više puta smo ponovili i ponavljaćemo koliko god bude potrebno da će Mamula ostati otvoreno mjesto sa javnim pristupom svima, 365 dana godišnje. To je svakako definisano i ugovorom sa Vladom Crne Gore.”- naglasila je Bećirović. Istakla je da je OHM Mamula Montenegro već ranije svim zainteresovanim stranama u Herceg Novom i Boki, saopštio da će, i u kratkim periodima kada hotel na ostrvu tokom zime ne bude radio, lokacija i muzej biti tokom čitave godine na usluzi “ne samo Herceg Novom već svima – za posjećivanja, obilaske, održavanja kulturnih i drugih događaja, školske posjete, okupljanja boraca i bilo kakav vid drugih događaja koji su u skladu sa istorijom ovog lokaliteta.”
“To je, prema našoj viziji razvoja rizorta, veoma važno za njegov imidž i poslovanje”- zaključila je Bećirović.
Jedina značajnija potencijalna razlika u odnosu na aktuelni izgled tvrđave a o kojoj se još razmišlja u “Orascomu” i kod njihovih stručnih konsultanata je mogućnost da se na vrhu kule, odnosno na dijelu južnog bedema iznad pozicije nekadašnje glavne topovske baterije, od lako uklonjivih materijala izgrade dva manja aneksa.
“Planirali smo 6 dodatnih soba na kuli, koje su uklopljene i ne narušavaju cjelinu. Radi se o privremenim objektima cija konstrukcija se može ukloniti u svakom momentu. Na isti način su planirane dodatne sobe na jednom dijelu oboda, preko puta kule, koje će imati ozelenjen krov.”- objašnjava Bećirović. Pri pozicioniranju tih objekata u odnosu na (ne)narušavanje vizure Mamule sa kopna i mora, dizajnerima i arhitektama može pomoći i činjenica da su sve horizontalne krovne površine na tvrđavi pokrivene debelim slojem zemlje i pijeska koji su nekada služili za amortizovanje udara granata koje bi neprijatelj ispaljivao na ovo utvrđenje. Taj materijal inače, neće biti uklanjan već će svojim zelenim površinama i dalje davati specifičan izgled ovoj jedinstvenoj građevini. Kompletan autentični biljni fond ostrva će biti sačuvan i dodatno unapređen, pa će Mamului dalje karakterisati brojne agave i slilno mediteransko bilje, ukljulujući i njen karakteristični veliki bor koji već decenijama raste na jugoistočnom kraju bedema tvrđave. Svi bunari i tankovi na ostrvu biće sačuvani, dok će sa zapadne strane kule, sakriveno prirodnim reljefom i vegetacijom, biti pozicionirano najmodernije postrojenje za desalinizaciju morske vode čime će biti obezbjeđeno snabdijevanje svih objekata pitkom i tehničkom vodom. Biće instalirano i postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje će se zatim koristiti za navodnjavanje zelenila i ostale potrebe koje može zadovoljiti tehnička voda. Sve ovo je vrlo zahtjevan posao, imajući u vidu da se radi o rekonstrukciji i adaptaciji starog utvrđenja i da su konzervatorski uslovi vrlo strogi.
Na izuzetno kompleksnom pitanju infrastrukture na ostrvu, inače, već duže vrijeme radi Seif Estefanous, jedna od najboljih Orascomovih inženjera.Ovaj egipatski stručnjak sa velikim iskustvom, bio je angažovan na mnogim projektima te kompanije, počevši od njihovog najznačajnijeg projekta, izgradnje turističkog grada El Gouna, u egipatskoj pustinji na obali Crvenog mora i to od samog početka 1989. godine. Estefanous ima posebno veliko iskustvo u oblasti procesa desalinizacije, tretmana otpadnih voda, tehnika skupljanja kišnice i slično.
“Mamula je definitivno možda i najizazovniji projekat sa kojim se srećem, ali ćemo učiniti apsolutno sve da na najbolji mogući način zaštitimo njenu ljepotu i jedinstvenost i ovdje napravimo ekološki potpuno održiv sistem, posebno sa stanovištata tretmana otpadnih materija.”-istakao je Estafanous. On i arhitektica-konzervatorka Katarina Nikolič ne kriju da su, što više istražuju Mamulu i arhivsku građu o izgradnji tog utvrđenja započetoj daleke 1853., sve više fascinirani umijećem i domišljatošću austro-ugarskih vojnih inženjera i ondašnjih graditelja koji su na najpamentniji i najodrživiji mogući način, iskoristili mnoge prirodne osobine reljefa, klime i materijala od koga su gradili utvrđenje. Tako na primjer, na ostrvu i danas besprekorno funkcioniše sistem sakupljanja kišnice koja je nakon filtracije, korištena kao pijaća voda, a jedna te ista tehnička voda ovdje se višestruko upotrebljavala i prije skoro 150 godina.
“Za vrijeme u kome je građena Mamula je bila izuzetno high-tech objekat, a mnoge od njenih jedinstvenih karakteristika će nam i danas biti od izuzetne koristi prilikom prenamjene u hotel. Fascinantno je kako su ti ljudi sve ovo dobro osmislili i izgradili.”- kazao je Estefanous dodajuči da sistem podnih kanala omogućava da se relativno jednostavno “razvuku” elektro i vodovodne instalacije kojih nema u starij tvrđavi, a njeni debeli kameni zidovi i voltovi sa prirodnom ventilacijom nekadašnjih municionih komora, maltene da potpuzno eliminišu potrebu za instaliranjem klimatizacionih sistema u sobama hotela.
U OHM Mamuli Montenegro planiraju da naredne godine, nakon što se u rad pusti nova trafostanica “Klinci” i na obali Luštice na rtu Arza obezbjedi dovoljna količina električne energije, postave podmorski kabal koji će Mamulu snabdijevati strujom. U međuvremenu, uz planiranje, teku i pripremni radovi: hercegnovska kompanija Primavera radi na analizi zelenog fonda na ostrvu i izradi elaborata, dio pripremnih radova – sanaciju mula i pristupnog puta, za šta je urađen glavn iprojekat, kao i raščišćavanje nekadašnjih staza povjeren je firmi Nikmar iz Tivta, dok izradom projekta pejzažnoguređenja i rasvjete upravlja Gaia Chaillet Giusti del Giardino iz Italije.
“Delikatan posao predstavlja faza planiranja; konceptualno rješenje prilagođeno urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima je urađeno, treba da bude razrađeno glavnim projektom, projektom konzervacije i restauracije, studijom uticaja na životnu sredinu i ostalim neophodnim dokumentima. Glavni radovi na rekonstrukciji bi trebalo da počnu sljedeće godine. U međuvremenu smo 20.jula dobili dozvolu za pripremne radove i počeli sa čišćenjem staza na ostrvu, čišćenjem invazivne vegetacije u i oko tvrđave, i počeli smo reparaciju pristaništa i pristupnog puta do tvrđave. Čišćenjem dva tanka u tvrđavi izvađeno je najmanje 6 kubika kamenog materijala koji je evidentiran, izmjeren i deponovan. Evidentirana su mjesta na tvrđavi kojima je ovaj material pripadao i sve će to biti vraćeno na svoje originalno mjesto.”- istakla je Bećirović
MISLE DA ĆE STIĆI DA SVE ZAVRŠE ZA 18 MJESECI
Uz paralelan rad na planiranju i pripremi dokumentacije, dobijanju odgovarajućih odobrenja i pripremi terena, kada bude završen i revidovan glavni projekat i počnemo sa glavnim radovima, smatramo da ćemo biti u prilici da ispunimo ugovoreni rok- poručuju iz OHM Mamule Montenegra na putanje mogu li stići da sve planirano na ostrvu završe za samo 18 mjeseci.
“Od dana dobijanja građevinske dozvole, odnosno po novom Zakonu, prijave za gradnju, kao i obezbjeđenja priključka za struju na obali, naša obaveza je da u roku od 9 mjeseci započnemo radove i od tada rok za završetak radova je 18 mjeseci. Smatramo da ćemo u tom roku realizovati sve radove i otvoriti objekat.”- poručuju iz Orascomove crnogorske kćerke- firme, podsjećajuči da je to prvi takav projekat u našoj državi i da se radi na ostrvu udaljenom skoro milju od obale, bez bilo kakve postojeće infrastrukture, pri čemu se obavlja rekonstrucija i adaptacija zaštićenog objekta, koji se vodi kao spomenik II kategorije.
ZAPOSLIĆE 100 RADNIKA
Ugovor o dugoročnom zakupu Mamule potpisan je februara 2015. Orascom koji je izabran kao prvorangirani ponuđač na tenderu, dobio je ostrvo i tvrđavu na 49 godina, za 1,5 eura godišnje po metru kvadratnom za zakup zemljišta, i 0,9 eura za zakup akvatorijuma, što je upola više od na tenderu minimalno traženog iznosa. Najavljena su ulaganja od minimum 15 miliona eura.
“Preliminarni biznis plan procjenjuje potrebu za najmanje 80-100 zaposlenih na ostrvu kada rekonstrukcija bude završena. Sasvim je sigurno da će tokom izgradnje, a naročito nakon početka rada, Mamula podstaći lanac preduzetnika koji će opsluživati mjesto – kao što kroz snabdijevanje svježom ribom i morskim plodovima, i uopšte hranom, održavanje vegetacije, taksi saobraćaj i drugi.”- tvrde u OHM Mamuli Montenegro.
