Okrugli sto na temu “Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi” održan je danas u Gornjoj Lastvi kod Tivta, u sklopu projekta AGRISCAPE&ME.
U inspirativnom ambijentu ovog starog bokeljskog sela na obroncima Vrmca okupilo se veliki broj učesnika –poljioprivrednih i stručnjaka za prostorno planiranje, zaštitara okoline i kulturne baštine, predstavnika državne i lokalne uprave i NVO sektora. Pored ostalih, skupu je prisustvovao i crnogorski princ Nikola II Petrović Njegoš, predstavnici Sekretarijaza za zaštitu prirode i Sekretarijata za urbanizam Opštine Tivat, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Biotehničkog inst ituta, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Maslinarskog društva “Boka”, Mreže za ruralni razvoj Crne Gore, kao i stručnjaci iz Hrvatske i Francuske.
Inače, cilj projekta AGRISCAPE&ME koji se finasira iz evrposkih fondova je da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt je počeo u aprilu ove godine i trajaće 12 mjeseci, a sprovode ga NVO EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj iz Kotora, Kulturno zavičajno udruženja “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo “Boka” iz Tivta.
“Poljoprivredni pejsaži su dio ukuponog kulturnog pejsaža i kulturne baštine. Trenutno u Crnoj Gori nemamo zaštičen ni jedan kulturni pejsaž, a u našoj zajednici nije dovoljno ni prisutna ni svijest o značaju poljoprivrednih pejsaža kao ekonomskih, ali identitetskih kategorija za neko područje u državi”- kazala je arhitektica-konzervatorka u NVO EXPEDITIO Aleksandra Kapetanović dodajući da tradicionalni maslinjaci, vinogradi, oranice, solila, batunice, katuni, nerijetko nestaju pred narastajućom urbanizacijom ili bivaju zapušteni i prepušteni divljoj prirodi.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Dubravka Radulović govorila je o strateškim opredjeljenjima razvoja poljoprivrede u našoj državi i tretmana poljoprivrednih pejsaža u njoj, dok je Biljana Lazović sa Biotehničkog fakulteta skrenula pažnju na maslinarstvo kao primjer skladnog pejsaža. Na okruglom stolu je bilo riječi o tretmanu poljoprivrednih pejsaža u prostornom planiranju Crne Gore, iskustvima u revitalizaciji tradicionalnih jadranskih poljoprovrednih i kulturnih pejsaža u Hrvatskoj, održavanju poljoprivednih pejsaža uz obnovljive izvore energije na praktičnim primjerima u Francuskoj, ulozi lokalne zajednice u očuvanju i obnovui maslinjaka, a princ Nikola Petrovič je govorio na temu agrikulturnog pejsaža i potenncijala netaknute prirode na brdu Vrmac.
