Klimatske promjene u Jadranskom moru sve su više očite. Utjecaj klimatskih promjena na ulazak novih vrsta riba u Jadranu je vidljiv u ulovima ribara i ribolovaca. U zadnjih sedam godina pojavilo se 16 novih vrsta riba. Unos novih vrsta moguć je putem bijega iz akvakulture ili akvarija, putem balastnih voda, aktivne migracije ili riba koje prate brodove i slučajno zalutaju, piše portal Oko.
Pagrus major je jedan primjer bijega iz marikulture. Ova vrsta potječe iz sjeverozapadnog Pacifika, gdje se uzgaja. Slična je našem zubacu i pagru ali brže raste pa se pokušala uzgajati kod nas. Na sreću nije uspjela uspostaviti populaciju, te ne predstavlja nikakvu prijetnju ekosustavu u Jadranu.
Čak 14 vrsta je tzv. lesepsijskih migranata, što znači da su u Sredozemlje dospjele kroz Suez iz Crvenog mora, od kojih su plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii), tamna mramornica (Siganus luridus) i srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), već izgleda uspostavile populacije u južnom Jadranu.
Lesepsijski sprinter Fistularia commersonii je izrazit grabežljivac gospodarski važnih vrsta poput bukve, gire, trlje te inćuna i srdele, pa su moguće negativne posljedice na lokalne populacije tih riba.
Tamna mramornica Siganus luridus i bodljikava mramornica Siganus rivulatus su vrste koje su u ekološkom i biološkom smislu (herbivorne vrste), u istočnom dijelu Mediterana potisnule autohtonu vrstu salpu Sarpa salpa te smanjile njezinu brojnost kao i vertikalnu distribuciju uslijed kompeticije za hranom.
Srebrnopruga napuhača Lagocephalus sceleratus, ima visoku stopu razmnožavanja te negativno utječe na ribarstvo u Sredozemnom moru. Kida ribarske mreže te grize ulovljene ribe u mrežama. Ova vrsta je više poznata kao fugu, otrovna je, sadrži tetraodotoksin, otrov 1250 puta jači od cijanida.
Oštrozubi gušter Saurida undosquamis i trozubi morski gušter Saurida lessepsianus, isto su lesepsijski migranti. Ako uspostave populaciju mogle bi imati i određenog utjecaja (moguće negativnog) na stanje nekih pelagijskih vrsta u Jadranu jer su izraziti grabežljivci.
U Jadranu su se pojavile i neke nove vrste kirnje, to su Epinephelus aeneus (kirnja bjelica), Epinephelus coioides (narančasto-pjegasta kirnja) i Mycteroperca rubra (češljasta kirnja). Njihov sveukupni učinak na komercijalno ribarstvo bio bi pozitivan: one su skupocjena i tražena riba. Međutim, s ekološkog stajališta, postoje negativni učinci.
Tupousna barakuda Sphyraena chrysotaenia i žutousna barakuda Sphyraena viridensis su srodne vrste domaćeg škarama Sphyraena sphyraena. Ove vrste su uspostavile populaciju u južnom Jadranu, a njihov gospodarski značaj bi mogao biti lokalnog karaktera i to prije svega zbog vrlo ukusnog mesa.
Afrički kostorog Stephanolepis diaspros je isto lesepsijski migrant. Može se naći na kamenitim dnima prekrivenim vegetacijom blizu obale. Do sada su u Jadranu zabilježena dva primjerka (i u južnom i sjevernom dijelu). Može narasti do 25 cm ukupne dužine.
U Jadranu su pronađene i druge vrste kao morski vepar Plectorhinchus mediterraneus, čarobni patkokljunčić Facciolella oxyrhyncha, patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, prugasti kljunaš Oplegnathus fasciatus, trorepan Lobotes surinamensis.
Ove i druge vrste prijete ekološkoj ravnoteži Jadrankog mora, jer mogu ugroziti populacije autohtonih riba i drugih organizama zato što se hrane njima ili se nadmeću za stanište. Ulazak alohtonih riba može imati socio-ekonomski utjecaj. Moguće je gospodarsko iskorištavanje novopridošlih vrsta, utjecaj na zdravlje (otrovnih vrsta), na ribolov kao posljedica utjecaja na populacije autohtonih vrsta i povećanje populacije novopridošlih gospodarski nezanimljivih vrsta.
