„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces”, kazao je premijer u Tivtu
Crna Gora će do kraja godine otvoriti i preostala tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja sa Evropskom Unijom, a u naredne četiri godine će i završiti pregovarački proces, da bi do 2025. postala punopravna članica EU, poručio je premijer i zamjenik predsjednika DPS Duško Marković.
Evropska komisija je u upravo predstavljenom izvještaju o Crnoj Gori, uz generalnu ocjenu da napretka ima, ipak uputila jasne kritike na račun rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.
Premijer Marković je kazao da Crna Gora ostaje posvećena ostvarivanje svoje evropske agende, te da će uz otvaranje preostala tri poglavlja, nastojati da do kraja godine „ispuni privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, dobije pozitivnu ocjenu ispunjenosti tih mjerila i da dobijemo mjerila za zatvaranje ta dva ključna poglavlja koja su temelj čitavog našeg pregovaračkog procesa“.
„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces, početi formalizaciju svog učlanjenja u EU i taj proces završiti do 2025, bez obzira šta ko mislio u EU i bez obzira na koji način nas upozoravali na potencij administrativni i svaki drugi koji imamo“, kazao je Marković, otvarajući večeras u Tivtu biznis forum ‘Evropske integracije Zapadnog Balkana, uticaj na ekonomiju i razvoj biznisa’.
Forum što su ga priredile NLB banka i Slovenački poslovni klub, okupio je brojne istaknute privrednikei i predstavnike bankarskog sektora iz zemlje i regiona, kao i predstvnije javnog sektora i politike. Među panelistima na forumu, pored ostalih bili su i guverner CBCG Radoje Žugić, ambasador Slovenije Mitja Močnik, predsjednik Uprave NLB banke Blaž Brodnjak i izvršni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason.
Učesnike skupa premijer Duško Marković upoznao je sa statusom evropskh integracija, ali i međusobne političke i ekonomske saradnje zemalja Zapadnog Balkana, podvukavši da “evropska politika proširenja, nije samo politička koja omogućava članstvo u EU, nego donosi sigurnost i stabilnost, a to je veoma važno i za kvalitetan poslovni ambijent u regionu”.
On je istatao da je za CG 2017. “bila vrlo uspješna”.
“Svi parametri koji karakterišu ekonomske, makroekonomske i fiskalne politike rastu i iznad parametara utvrđenim u Vladinim dokumnetima. Umjesto projektovanih 2,7%, lani smo ostvarili rast ekonomije u Crnoj Gori od 4,4% što je jedna od najvećih stopa rasta u Evropi”, kazao je premijer dodajući da je to postignuto originalnim mjerama ekonomske politike i stabilizacije koje je pripremila crnogorska Vlada i koje su se protivile onome što joj je predlagao MMF.
“Kada su u pitanje javne finansije, ostvarili smor rezultate iznad plana i to je rezultiralo kontinuiranim rastom kreditnog rejtinga Crne Gore, čak i u situaciji kada primjenjujemo sanacioni plan. Zahvaljujući rastu rejtinga, u posljednjoj emisiji euroobveznica koju smo prije neki dan sproveli, dobili smo do sada najnižu kamatu i najdužu ročnost od kada se Crna Gora pojavljuje sa svojim obveznicama na međunarodnom finasijkom tržištu”, pohvalio se Marković dodajući da će taj novac biti usmjeren na refinasiranje javnog duga i “relaksiranje opterećenja naših javnih finansja u 2019, 2020. i 2021. godini”, pa će više novca iz državne kase ići na kapitalni budžet i ulaganja u infrastrukturu.
Marković je istakao da je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u prva dva mjeseca 2018. porasla 39,2 odsto, porast u turizmu iznosi oko 30 odsto, a pozivi trendovi po njegovim riječima, bilježe se i u poljoprivredi, turizmu kao i u bankarskom sektoru.
