“Radovi na putnoj infrastrukturi i drugi radovi nijesu završeni prije početka turističke sezone, što je naša stara boljka. Biće opet puno vašarske ponude po ulicama i trotoarima, a ne vjerujem da ćemo se riješiti tradicionalnog problema zagušujuće buke. U špicu sezone treba očekivati pojave nalik na saobraćajni kolaps. To će biti sve do momenta kada se destinacijski adekvatno organizujemo i dobijemo izvrsne destinacijske upravljače, jer nijesu dovoljni samo dobri biznis upravljači”, kazao je profesor Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, u intervjuu za Dan.
Vodiče bez licence ne mogu kažnjavati
Kao i svaki zakon, i Zakon o turizmu ima svojih dobrih strana, ali ima i onih koje treba preispitati, tvrdi profesor Ratković, te naglasio da registraciju turističkih vodiča u Centralni registar privrednih subjekata CPRS neki pravdaju potrebom naplate poreza, pri čemu je naglasio da je način oporezivanja propisan posebnom legislativom, ističući da nema potrebe da se fizičko lice gura da postane pravno lice radi lakše kontrole plaćanja poreza.
“Za efikasnu primjenu mnogih odredbi Zakona. o turizmu i ugostiteljstvu neophodni su podzakonski akti, kojih još nema. Nema kaznenih odredbi ako neko bude uhvaćen u turističkom vođenju, a nije turistički vodič, tj. nema odobrenje za rad. Može se kazniti turistički vodič koji je zaboravio legitimaciju, ali ne može, primjera radi, turistički vodič iz druge zemlje koji vsdi turiste na posebne lokalitete i nema crnogorsku licencu, ili nema nikakvu dozvolu za turističko vođenje ni kod nas ni drugdje. I dalje je veliki problem neuhvatljivost turističkog prometa u neregistrovanim objektima, posebno vikend stanovima i kućama. Prema procjenama, pretežan dio tog prometa je u sivoj zoni. Zakon nije dovoljan da se to promijeni“, jasan je Ratković.
Zakon o turizmu je, ističe on, otvorio institucionalnu mogućnost takozvanih brownfields investicija, odnosno pretvaranja stambenih objekata u hotelske po modelu integralnih hotela, što je velika šansa da se znatan dio kvalitetnijeg komplementarnog smještaja pretvori u osnovni, za relativno kratko vrijeme i uz mala dodatna ulaganja.
“Raduje što su se neki domaći investitori već opredijelili za ovakav model i prije njegove operacionalizacije. Prve hotele po tom modelu možemo očekivati već ove sezone. Bilo bi još bolje da je predviđen i model difuznih hotela, ali je to moguće razraditi i podzakonskim aktima, pravilnicima i slično. Zakon forsira i kondo model i mješoviti smještaj, ali postoji opasnost da se ovi modeli zloupotrijebe za dalju ekspanziju rezidencijalnih objekata, odnosno nicanje novih gradova, gdje bi stambena komponenta bila prevalentna na štetu turističke“, kazao je Ratković.
Prema njegovim riječima, zakon je samo normativni okvir i njegova moć je ograničena.
“On definiše i sankcioniše normalne poslovne koridore, a kako će se procesi odvijati zavisi od niza faktora, ponajprije od tržišta, pa zatim od ekonomske politike, koja treba da podrži poželjne tržišne trendove u turizmu. Neki pozitivni procesi, postepeni povratak zapadnoevropskog tržišta u našu destinaciju, inovirani turistički kompleks u Ulcinju, razvoj malih hotela, dolazak međunarodnih hotelskih menadžment kompanija, postepeno produženje turističke sezone, već se odvijaju i oni nijesu posledica samo pozitivnih zakonskih promjena“, istakao je Ratković.
Prema njegovom mišljenju, više su uticale naše evroatlantske integracije, koje nas približavaju krugu najnaprednijih ekonomija svijeta i najjačih emitivnih turističkih tržišta.
“Šanse nam se ubrzano otvaraju, a na nama je kako ćemo ih iskoristiti. Što se tiče ove sezone, valja očekivati povećanje turističkog prometa, poboljšanje strukture tržišta, ali se plašim da još nećemo dostići zadovoljavajući rentabilitet i zadovoljavajuće plate za zaposlene u turizmu. Za to se moramo boriti i narednih godina, a možda i deceniju“, poručuje Ratković.
