Dolaskom proljetnih mjeseci i početkom radova na poljoprivrednim zemljištima, pojavljuju se i zmije. Tako je ove godine zabilježeno više ulova, uglavnom neotrovnih zmija od kojih je jedna od najvećih, ako ne i najveća ovogodišnja, ona koju je ulovio Mate Tolić iz Gruda – Hercegovina dok je pomagao u čišćenju groblja na Cerama, mjestašcu iznad Gruda. Zmija je bila dugačka 175 centimetara.
Uprkos tome što se radi o zmijama koje nisu opasne za ljude, u ranijim vremenima stočari su imali problema jer su napadali njihovo blago. S obzirom na to da se ponovno govori o najezdi zmija, ljudi iz zapadne Hercegovine ističu da takva priča ne drži vodu nego je činjenica da su ljudi ponovno prionuli zemljoradnji pa su zato ove godine nešto češći susreti sa zmijama nego inače, piše Večernji list.
Otimaju se za poskokom
Na ovim prostorima, ujedno i u Evropi, najopasnija zmija je poskok, zatim crnostrig, koji na ovim prostorima ima dvije podvrste te planinski žutokrug čiji je ujed jednak ubodu pčele i ne ostavlja trajne posljedice.
A upravo se za poskokom otimaju oni koji se bave zmijama i tvrde da ih u zavučenim područjima, na kamenitom tlu i zapuštenim poljanama itekako ima.
Naime, iz sezone u sezonu rade se priče o količini protuotrova kojima domovi zdravlja raspolažu ako dođe do ugriza otrovnice, a protuotrova nema bez zmijskog otrova, tako da ih netko treba i uhvatiti.
Svojedobno prvi čovjek veterinarske stanice Mostar Stjepan Prgomet govorio je da se za hvatanje poskoka može dobiti i do 100 KM.
Sugovornici Večernjeg lista, koji su željeli ostati anonimni, tvrde da mogu bez problema zaraditi 50 KM po zmiji.
Posao opasan, zarada dobra
“Prije su postojali ugovori s farmaceutskim tvrtkama koje su otkupljivale otrov. Danas su takvi ugovori rijetkost, a onda oni koji hvataju zmije rade s onim tko ima ugovor. Posao je opasan, ali se dobro zaradi”, govori poznavatelj prilika u ovoj oblasti.
Ističe da zmijski otrov nije samo važan za protuotrov nego i kao lijek. Primjerice, tradicionalna medicina otrove koristi za liječenje raznih bolesti, od kostiju do kože.
A u današnjem vremenu otrovi i poskoka i riđovke, kao i ostalih otrovnica izvan Europe intenzivno se istražuju te se prate njihovi učinci u liječenju kod srčanog i moždanog udara. Koliko god je hvatanje otrovnica opasan i rizičan posao, toliko je i profitabilan, ali i važan za pomoć ljudima u nevolji.
Podsjetimo, jedan od najpoznatijih lovaca na zmije otrovnice iz BiH je Drago Lečić iz Žrvnja koji je u svojoj karijeri uhvatio više od 500 poskoka.
“Prve otrovnice za otkup ulovio sam s 14 godina. Tada sam i brata obučio loviti ih dugim drvenim štipaljkama. Zmije smo stavljali u boce. Drvenim štipaljkama drže se iza glave, a u grlić boce prvo se spusti rep. Zmije u ondašnjoj ljubinjskoj Zemljoradničkoj zadruzi otkupljivale su se za zagrebačku “Plivu”, a cijena je bila dobra, dvije “crvene” po stotinu dinara za komad”, sjeća se.
Poznati zmijolovac istaknuo je da se poskoci love od ožujka do listopada te da poskok nikada ne napada ljude, samo se od njih brani.
