Dionice pod nadzorom bit će obilježene prometnim znakovima. Nadzor brzine bit će najavljen, a tko ignorira upozorenje platit će kaznu
Vjerojatno nema vozača koji od nekoga nije čuo hvalisanje kako je autocestom od Zagreba do Splita stigao za manje od tri sata. Ta se priča od ponavljanja već izlizala, u njoj se mijenjaju tek akteri. Jasno je da većina vozača zapravo priča ‘lovačke priče’ no nažalost ima i onih koji dionicu od Zagreba do Splita zaista jesu “preletjeli” za manje od tri sata. Većina ih se pritom stranom putovnicom služi kao štitom pa plaćaju za takav prekršaj mizerne kazne, što je pokretač sličnih akcija i kod domaćih divljaka, kojih ne manjka. Provedu li se najave u djelo, iduće će godine i divljanju na autocestama doći kraj. U Hrvatskoj bi se, naime, trebao uvesti sustav najsličniji Tutoru (lat. staratelj, skrbnik), koji je čak i nekad raspojasane talijanske vozače doveo u red.
Nadzor brzine je projekt u razvoju, s ciljem povećanja sigurnosti prometa na autocesti i sprečavanja prometnih nesreća sa najtežim posljedicama, a sve u skladu sa Nacionalnim programom sigurnosti prometa 2011.-2020. Hrvatske autoceste podržavaju aktivnosti i mjere Ministarstva unutarnjih poslova vezane za povećanje sigurnosti prometa. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća – pojašnjavaju iz Hrvatskih autocesta. Napominju da će lokacije koje budu pod nadzorom brzine – u skladu s europskom praksom – biti obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine, jer namjera nije kažnjavati već upozoriti. Dakle, nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira upozorenje platit će kaznu. Nadamo se, primjerenu. Trenutačno se u Hrvatskoj brzina na autocestama kontrolira samo policijskim presretačima. Za prekoračenje dopuštene brzine za više od 50 km/h propisana je novčana kazna od 3000 do 7000 kuna, zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda. Kad je riječ o vozaču sa stranom putovnicom, bodova nema, zabrana upravljanja odnosi se samo na Hrvatsku, a za primanja vozača (najčešće) luksuznih automobila kazna od 3000 kuna – odnosno 1500 jer kaznu većinom plate odmah, uz “popust” – ne znače ništa.
Novim zakonom stati će se na kraj vozačima koji automobilima postavljaju vlastite rekorde te se time hvale na društvenim mrežama i u kafićima. Kad se uvede kažnjavanje putem video nadzora te za najteže prekršitelje bude propisana zatvorska kazna, naše autoceste više neće služiti divljacima za iživljavanje nego će biti sigurne i moderne autoceste gdje će se domaći i strani vozači moći sigurno kretati dozvoljenim brzinama bez straha od potencijalnih teških nezgoda izazvanih bahatom i bezobzirnom vožnjom – otkrio nam je Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet i vozila. Sama implementacija sustava nadzora brzine vozila na autocesti planira se tijekom 2019. i 2020.godine. Slične sustave nadzora brzine na autocestama su već uvele, primjerice, Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija. Kako bi se izbjegle manipulacije – poput stanke za kavu koja bi ublažila prosjek brzine dobiven mjerenjem vremena ulaska i izlaska s autoceste – brzina će se mjeriti na više mjesta, na različitim dionicama, većinom na dionicama koje su već prepoznate kao poligoni za iživljavanje bahatih vozača. Na svakoj od više odabranih dionica sustav kontrole bit će postavljen na dvije lokacije. Kamere će snimati vozila i mjeriti njihovu brzinu. Temeljem tako dobivene prosječne (ali i zabilježene trenutačne) brzine vozaču će na kućnu adresu stići kazna ili će ga na izlazu s autoceste dočekati policajac.
U prijedlogu zakona razmišljali smo i o povećanju dozvoljene brzine na nekim ravnim dionicama autoceste, ali stanje društva i prometna kultura još uvijek tako nešto ne dozvoljavaju jer bi se našlo onih koji bi precijenili svoje vozačke sposobnosti i sposobnosti svojeg vozila, a to bi pri takvim brzinama bilo kobno za njih i za druge sudionike u prometu – otkriva Husinec. Prema novom prijedlogu zakona brzina bi se mjerila na dionicama i na ukupnoj dužini trase autoceste. – U tunelima već postoji nadzor brzine, ali njega treba ozakoniti da se prema njemu može kažnjavati prekršitelje. Novi je sustav vrlo sličan onom u Italiji. Kada se taj način nadzora i kažnjavanja uvede, imat ćemo manje nesreća u tunelima i na viaduktima, pogotovo za vrijeme ograničenja brzine posebnom svjetlosnom signalizacijom koja se pali tijekom izvanrednih stanja na cesti kao što su kiša, snijeg, vjetar, radovi na cesti. Upravo se tada događa većina nesreća na autocesti, jer vozači gotovo u pravilu ne poštuju svjetlosne portale – upozorava G. Husinec.
