Naša zadaća je omogućiti što kvalitetniji i ugodniji boravak našim gostima, ali i zadovoljstvo domaćina kaže Blaž Pezo, direktor Lučke uprave Dubrovnik.
Kakva je Lučkoj upravi Dubrovnik bila ova poslovna godina?
-Očekivano, mi smo otprilike ostali na jednakim brojkama. Bilo je manje ticanja, ali je zabilježen veći broj putnika. Tajna se krije u nešto većim brodovima. Predviđanja za sljedeću godinu su slična uz blagi porast. Dok se ne uspostavi korelacija suživota Luke i Grada, mislimo da su ove brojke dosta zadovoljavajuće. Neki značajniji rezultati mogu se očekivati 2020. godine. Tad očekujemo da zažive i nova pravila, uvjeti i kriteriji za prihvat brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku. Naravno, ovo sve navodim iz pozicije situacije u gradu, a na ‘cruise’ industriju i na poslovanje luke koja je dominantno putnička utječu i sigurnosni uvjeti te oni okruženja. Procjena brojke putnika s kružnih putovanja za 2019. kreće se oko 800 tisuća, nešto više od milijun putnika sveukupno. Mislim da ćemo milijuntog putnika dočekati sljedeće godine čak i ranije nego ove.
Kroz iduću godinu na snazi će biti drugačiji raspored uplovljavanja kruzera. Kako će se to odraziti na poslovanje Lučke uprave Dubrovnik, odnosno hoće li se smanjiti broj uplovljavanja?
-Zahvaljujući aktivnoj suradnji s Gradom Dubrovnikom vezano za ograničenje maksimalnog broja istovremenog ticanja kruzera, a svjesni situacije u kojoj se nalazimo, izazova pri trenutnom iskrcaju-ukrcaju, problema gradske infrastrukture, broja ljudi na gradskim prometnicama i u povijesnoj jezgri, išli smo k postizanju dogovora kojim bi se broj dolazaka putnika preraspodijelio na, umjesto sadašnja tri dominanta dana, na čitav tjedan i, naravno, kroz više mjeseci u godini. Naime, boljom raspodjelom i koordinacijom povećao bi se broj putnika, a time i ekonomski učinak. Naša zadaća je omogućiti što kvalitetniji i ugodniji boravak našim gostima, ali i u kontekstu projekta ‘Respectthe City’ ispoštovati naše mogućnosti, ljude koje žive taj grad, prvenstveno njihovo zadovoljstvo jer tek onda možemo govoriti o destinacijskom turizmu. Dakle, postići zadovoljstvo gosta, ali i domaćina. U tom smjeru Lučka uprava Dubrovnik dala je veliki obol jer da nije bilo inicijalne želje za suradnjom, napredak ne bi bio moguć.
Obzirom da se planovi kružnih putovanja rade dugoročno, kako Dubrovnik po pitanju kruzera stoji u narednih nekoliko godina, posebice jer je kruzerskih luka, i to samo u Hrvatskoj, sve više? Jesmo li kao destinacija i dalje u trendu i koji su nam gradovi najveća konkurencija?
-Luke su značajan dio ponude na tržištu kruzinga. Hrvatske luke zajednički promiču kruzing turizam u Hrvatskoj. Prepoznatljive su na tržištu po iznimnim kulturnim i prirodnim raznolikostima smještenim na geografski relativno malom prostoru. Sve veći značaj Hrvatske na tržištu kruzinga odražava se i na razvoj luka. Dubrovnik je najprivlačnija kruzing destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana.
Već dvije godine stoji otvoreno pitanje lučkog terminala. Što se s tim projektom događa i hoće li se uopće realizirati?
-Kao što sam više puta isticao u prijašnjim istupima u javnosti, čekamo zaključenje priče oko trajektnog pristaništa na Batahovini. Nadamo se kako ćemo dovršetkom projektne dokumentacije u sljedećoj godini biti spremni projekt aplicirati na kohezijske EU fondove te ćemo ući u popis projekata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji će bitisufinancirani sredstvima Europske unije. Čim bude završena financijska konstrukcija i uglavljeni vremenski rokovi u svezi izgradnje infrastrukture u čije ulaganje je naša najvažnija zadaća, mi ćemo moći krenuti prema realizaciji projekta putničkog terminala. Prije toga potrebno je odraditi nekoliko koraka poput UPU-a Gruškog akvatorija, definirati kriterije po kojima ćemo izrađivati terminal. Razvojna strategija putničke luke Dubrovnik u narednom razdoblju treba se temeljiti na održivom razvoju putničke luke Dubrovnik, sagledavajući potrebe ukupnog održivog razvoja turizma u Gradu Dubrovniku, odnosno u cijeloj destinaciji. Sukladno navedenom, budući planirani projekti kao što su putnički i trajektni terminal, odnosno daljnja izgradnja operativne obale treba se planirati uvažavajući navedene potrebe i kriterije.
/Dražen Gudić/
