Naspram Veriga, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, drevni Perast na poziciji osmatrača kao da i dalje diplomatski dočekuje, pregovara ali i nadzire. Visoki stalež, najbolje obrazovanje, mudrost,uticaj,vještine u pomorstvu, trgovini ali i diplomatiji, svrstali su ovaj grad slavne prošlosti, graditeljske ljepote i posebnosti u prepoznatljiv mediteranski dragulj. Danas je to očuvan barokni grad, jedinstven na istočno-jadranskoj obali, koji privlači veliki broj turista, grad koji se iz ere socijalističkog sistema iindustijskog razvoja i propadanja,a nakon toga zapuštenosti poslednjih decenija XX vijeka, vraća posebnosti i ekskluzivnosti kako mu i pripada. Privilegija ambijentalne cjeline, prirodih pogodnosti, sjaja i bogatstva minulih vremena osjeća se na svakom koraku. U zimskim mjesecima, iako na prelazu izmedju dva zaliva, jugo sa Veriga prolazi neopaženo pored njega a bura ,,risanska“kao da ga ne primjećuje.
Tokom ljeta, prijatan maestral s mora pravi ugodnost kakvu samo priroda može regulisati.Osunčan i okružen morem koje je vijekovima donosilo dobra svake vrste, od materijalnih do duhovnih i kulturnih, Perast je opstao za naredne generacije kao simbol vječnosti i neuništivosti. Pod vladavinom Venecije, u periodu od 1420 do 1797 godine, grad je doživio svoj najveći uspon u ekonomskom, privrednom, diplomatskom i kulturološkom smislu.Urbana arhitektura kako svjetovnih tako i crkvenih objekata, nemogućnost gradnje novih savremenih gradjevina, vrijednosti u crkvenim riznicama, privatne zbirke umjetnina, mobilijara, biblioteka, dokumenata, oružja, njegovanje tradicionalnih običaja – do posebnostii značaja krovne ustanove kulture, Muzeja grada Perasta, koji čuva i baštini već osam decenija. Riznica vrijednosti sabranih zahvaljujući poznatim peraškim porodicama Visković, Zmajević, Balović, Martinović, Mazarović … koje su vijekovima stvarane i predate ovoj priznatoj ustanovi na čuvanje. Dvanaest kazada, plemićkih porodica, slavni kapetani, diplomate, sveštenici, književnici, hroničari, umjetnici…
U razgovoru sa današnjim stanovnicima Perasta znatiželjni turista malo toga može saznati iz burne prošlosti ovog bokeljskog grada ali zato postoji hram u kojem se čuva, koji svjedoči i podsjeća da zahvaljujući njima koji su znali kako i kojim putem treba poći, i mi danas uživamo privilegovani u ljepoti koja nam je ostavljena u naslijedje.
Na blagom luku ulaznog puta u Perast od risanske strane, velelepna palata kao ponosna heroina svjesna svojih kvalifikacija, stoji palata Bujović. U vrijeme kada je započeta gradnja kuće Vicka i Ivana Bujovića (kazada Stojšić) 1694 godine, u rodni Perast se kao tridesetogodišnjak vratio (najvjerovatnije iz Venecije ,,gdje je učio slikanje u radionici nekog do danas nepoznatog mletačkog majstora“) čuveni bokokotorski slikar Tripo Kokolja. On je oslikao unutrašnjost crkve Gospe od Škrpjela posvetivši jednu cijelu deceniju svom najznačajnijem djelu kojem se danas dive mnogobrojni posjetioci, a na porudžbinu takodje znamenitog peraštanina, nadbiskupa barskog Andrije Zmajevića oslikao je i njegovu palatu, poznatu Biskupiju (nije sačuvano djelo) kao i kapelicu Gospe od Ružarija. Njegov portret,jedini sačuvan, nalazi se u Muzeju u okviru muzejske postavke istorijsko umjetničke zbirke.
Mjesec je februar, kada se u ovom gradu proslavljaju dva značajna jubileja: 28 februara 1661 u Perastu se rodio znameniti Tripo Kokolja a takodje istog dana,nakon 276 godina, osnovan je Muzej grada Perasta ( 1937). Ova značajna ustanova kulture Boke Kotorske je nastala donacijom naslijednika poznatih peraških familija. Tokom druge polovine XIX i početkom XX vijeka, začeta je ideja i počeo je rad na prikupljanju portreta pomoraca, oružja i drugih eksponata,kao i arhivske gradje Opštine Perast.Tek nakon dvije decenije od osnivanja, 1957 Muzej je dobio svoj vlastiti prostor u kome je i danas, najreprezentativniju palatu Bujović koja je u graditeljskoj ljepoti predstavlja kombinaciju renesanse i baroka. Od 1948 godine muzejski fond je proširen i dopunjen zbirkom vezanom za kapetana Marka Martinovića a dvije godine kasnije formiran je Zavičajni muzej u Perastu. Nakon poslednje rekonstrukcije palate Bujović nakon zemljotresa, koja je započeta 1985 godine, ukazala se potreba za sjedinjavanjem muzejskih zbirki u jedan jedinstveni prostor. Od 1992 godine ova priznata ustanova funkcioniše pod nazivom OJU ,, Muzeji“ –Kotor a pored matične kuće Muzeja grada Perasta, u njenom sastavu su još kotorske jedinice Galerija Solidarnosti, Lapidarijum i crkva sv Pavla. Pod krovom palate Bujović muzejski fond je klasifikovan u nekoliko zbirki: pomorska, etnografska, istorijsko –umjetnička, arhiv i biblioteka porodice Visković, arhiv peraške opštine, arhiv Osnovne škole i biblioteka Muzeja grada Perasta. Oko 2000 muzejskih predmeta svjedoči o prošlosti i podsjeća da je Evropa nekada bila prisutna i na ovom dijelu Jadrana.
U pomorskoj zbirci čuvaju se modeli brodova, navigacione sprave, kartografija, pomorski priručnici, pisma, ugovori, upotrebni predmeti…
Istorijsko umjetničku zbirku krasi veliki broj portreta peraštana iz slavnih porodica a u okviru istog fonda značajna je vrijednost ikona Bokokotorske ikonopisne škole Dimitrijević – Rafailović koja je djelovala u Risnu puna dva vijeka. U okviru podzbirke posebnu vrijednost ima kartografski fond, grbovi plemićkih porodica kao i diplome i ordenja koja su zaslužni peraštani dobijali za vojne zasluge širom svijeta. Raznovrsnost i obimnost etnografske zbirke svjedoči o bogatoj prošlosti raznih staleža peraškog društva i materijalne kulture. Zbirka broji 620 predmeta (mobilijar, nošnja, oružje, nakit, zastave) većinom iz memorijalnog muzeja porodica Visković i Balović.
Poslenjih godina napravljen je značajan iskorak na polju očuvanja i predstavljanja spomeničkog naslijedja kao i na liniji unaprijedjenja, valorizacije i dostupnosti široj javnosti bogatstva kojeg baštini Muzej grada Perasta. Suština ove ustanove je sagledana u pojmu mjesta rezervisanog za doživljaj, proučavanje i sagledavanje prošlosti kroz prizmu baštine, čuvanja i prezentovanja. Mjesto društvenog i kulturnog sudionika sa velikim brojem kulturnih i umjetničkih dobara, vrijednosti i sadržaja.Novo savremeno doba nosi i nove tendencije, saznanja i potrebe. Kroz praćenje interesovanja širokog kruga korisnika za koje Muzej grada Perasta slovi kao prijatno i atraktivno mjesto, plasiranjem kulturnih i umjetničkih sadržaja kroz turističku ponudu uz visoki stepen kulture poslovanja i komplementarnosti svih činilaca, duboko vjerujem da će Muzej grada Perasta i u budućnosti ostati mjesto gdje se rado dolazi, mašta i stvara.
/Marina Dulović – muzejska pedagoškinja/
OJU Muzeji Kotor
Okrugli sto: „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja”
Interaktivni okrugli sto „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja” i će se, povodom dana osnivanja muzeja, održati u četvrtak 28. februara sa početkom u 12 časova u salonu Muzeja grada Perasta (OJU „Muzeji” Kotor).
OJU „Muzeji” Kotor, povodom obilježavanja 82 godine od osnivanja Muzeja grada Perasta, organizuje okrugli sto na kojem će se govoriti o perspektivi muzeja, sa osvrtom na njegov koncept u bliskoj budućnosti, uz prilagođavanje savremenim izazovima.
Zaštita dobara pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao i njena valorazacija, takođe je tema o kojoj će se diskutovati na okruglom stolu interaktivnog karaktera.
Na okruglom stolu govoriće Dušan Medin, direktor OJU „Muzeji” Kotor, Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Dragana Lalošević, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta, dr Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, mr Zorica Čubrović, arhitektica i viša konzervatorka u Upravi za zaštitu kulturnih dobara – Područna jedinica Kotor i mr Maja Uskoković, konzervatorka-restauratorka u Muzeju grada Perasta, dok će moderatorka biti Marina Dulović, muzejska pedagoškinja.
