Mediteransku prehranu odlikuje niz zdravstvenih beneficija, od kardioprotektivnog učinka do sprečavanja hroničnih bolesti te može biti ključ za dug i zdrav život, a američki naučnici tvrde da može poboljšati fizičku spremnost za samo četiri dana, piše Medical News Today.
Otprije je poznato da mediteranska prehrana, koja je bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima, sjemenkama i maslinovim uljem, uz umjereno konzumiranje ribe, mliječnih proizvoda i crnog vina, sadrži različite spojeve koji potiču sportske performanse.
Mnoge namirnice u mediteranskoj prehrani sadrže antioksidanse te imaju protuupalna i alkalizirajuća svojstva. Naučnici sa Sveučilišta Saint Louis (SLU) u Missouriju proveli su manju studiju na temelju koje tvrde da će svi koji se budu pridržavali ovakve vrste prehrane osjetiti vrlo brzo poboljšanje kada je posrijedi trening izdržljivosti.
Studiju je, u saradnji s kolegama, proveo dr. Edward Weiss, profesor prehrane i dijetetike na SLU.
Prof. Weiss i kolege u istraživanju su angažirali sedam žena i četiri muškarca koji su se “rekreativno bavili nekom sportskom aktivnošću”.
Pošto su četiri dana ispitanici konzumirali pretežno ribu, povrće i voće, znanstvenici su od njih zatražili da istrče 5 km na pokretnoj traci.
Devet do 16 dana kasnije, iste su ispitanike zamolili da iduća četiri dana prakticiraju “zapadnjački” način prehrane te da nakon toga ponovno ‘istrče’ 5 km. Poznato je da je za zapadnjačku prehranu “karakteristična konzumacija prevelike količine namirnica te previše rafiniranih šećera, soli i zasićenih masnoća”.
Naučnici su željeli testirati i kakav bi učinak ove dvije vrste prehrane mogle imati na na anaerobnu ili mišićnu aktivnost. Stoga su od sudionika zatražili da tijekom istraživanja obave bicikliranje na spravama, vježbe snage stiska šake i test vertikalnog skoka.
Na kraju je istraživanje pokazalo da su sudionici studije nakon konzumacije mediteranske hrane bili za 6 posto brži tijekom petkilometarskog trčanja na pokretnoj stazi, nego nakon što su se pridržavali zapadnjačkog načina prehrane. Broj otkucaja srca ispitanika u oba je slučaja bio približno isti, a i osjećaj umora bio je sličan.
“Rezultati naših istraživanja idu u korist postojećim dokazima o zdravstvenim prednostima mediteranskog načina prehrane te upućuju na to da je ona učinkovita i kada je posrijedi poboljšanje izdržljivosti u samo četiri dana”, kazao je Weiss.
“Mnoge hranjive tvari u mediteranskoj prehrani utječu na poboljšanu fizičku spremnost odmah ili u roku od nekoliko dana”, pojasnio je prof. Weiss.
“Stoga je vrlo logično da čitav obrazac prehrane koja sadrži spomenute hranjive tvari također brzo poboljšava fizičku spremnost. No treba istaknuti da se, kod prijelaza na zapadnjački način prehrane, navedena korist vrlo brzo gubi. Dakle, važno je dugoročno se pridržavati jelovnika s mediteranskom prehranom”, kaže autor studije.
“Ova studija dokazuje da je način prehrane koji je otprije poznat po brojnim benefitima za zdravlje, istodobno dobar i za dobru fizičku spremnost”, zaključuje prof. Weiss. “Sportaši i svi oni koji se sportom bave rekreativno nerijetko se hrane nezdravo, no sada imaju dodatan poticaj da počnu konzumirati zdravu hranu.”
