Takozvani “neboderi na moru” mnogima su u Veneciji trn u oku, a usto predstavljaju potencijalni ekološki rizik. No talijanske vlasti nisu ni blizu suglasju što učiniti s njima.
Bila je to scena kao iz holivudskih filmova katastrofe – ljudi su uz vrisku bježali dok se golemi brod približavao, sirene za uzbunu su zavijale, a onda je grdosija udarila u gat i skršila usidreni turistički brod.
Nedjeljni sudar u Veneciji između MSC Opere, kruzera od 65.000 tona i mnogo manjeg broda, uz četvero ozlijeđenih, otvorio je i gorku debatu o pravilima pomorskog prometa oko jednog od najdragocjenijih mjesta svjetske kuturne baštine.
Lokalni aktivisti iz odbora No Grandi Navi (Ne velikim brodovima) žele potpunu zabranu kruzera. “Grad i laguna nisu kompatibilni s tim čudovištima. Ne čekajte tragediju, zaustavite tu sramtotu”, kažu.
Pitanje kruzera u Veneciji na dnevnom je redu talijanskih političara zadnjih sedam godina. Prvi razgovori o zabrani krenuli su nakon havarije Coste Concordije u siječnju 2012. kraj toskanskog otoka Giglia.
Tadašnja talijanska vlada usvojila je zabranu, ali je oduka suspendirana dok se ne otvori alternativni pravac za brodove u Veneciji. Političari na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini još se prepiru oko toga.
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro i predsjednik regije Veneto Luca Zaia krive ministra prometa Danila Toninellija što nije zaživio plan iz 2017. po kojem bi kruzeri bili podalje od kanala Giudecca, gdje se zbila nedjeljna nesreća.
“Žao mi je što to moram reći, ali ministar Toninelli odgovoran je za nesreću”, rekao je Brugnaro za Corriere della Sera. “Imali smo demonstraciju onoga što se dogodi kada nema volje i odlučnosti za djelovanje”.
Po tzv. planu Brugnaro-Zaia, koji ima podršku brodara, brodovi veličine MSC Opere i dalje bi pristajali u Veneciju, ali više ne bi mogli prolaziti pokraj Trga svetog Marka i ostalih znamenitosti nego ploviti perifernim kanalima.
Po istome planu, još veći brodovi, kojima je sada zabranjeno uploviti u lagunu, mogli bi pristajati u industrijskoj luci Margheri, a kruzeri manje tonaže nastavili bi prolaziti Giudeccom, jednim od najvažnijh gradskih kanala.
Toninelli se zalaže za radikalno rješenje i potpunu zabranu prometa kruzera venecijskim vodama. On bi ih zaustavio na jednom od tri terminala koje tek treba izgraditi na samom ulazu u lagunu.
U talijanskoj koalicijskoj vladi suglasja nema. Pokret Pet zvijezda podržava svoga ministra Toninellija, a krajnje desna Liga potpredsjednika vlade Mattea Salvinija misli suprotno.
Čak i ako bude po Toninellijevom, njegov se plan ne može brzo provesti. Brugnaro tvrdi da treba deset godina da se terminali izgrade, a Zaia dodaje da su ionako tehnički neizvedivi. S toliko prepiranja, konačno rješenje čini se daleko.
“U pitanju su sigurnost građana, turista te očuvanje umjetničkog i ekološkog blaga”, kaže profesor Enzo Dalle Mese, inženjer koji je proučavao nesreću Coste Concordije.
On traži najrestriktivnija pravila i naglašava da je to pitanje zdrava razuma u zaštiti grada i lagune, čak i po cijenu gubitka tisuća radnih mjesta i prihoda od prometa kruzera.
“Moramo se zapitati koliko smo života spremni žrtvovati u zamjenu za nekoliko milijuna eura godišnje. I koliko štete umjetničkom naslijeđu možemo prihvatiti. Moj odgovor je nula”, rekao je Dalle Mese.
