U Hrvatskoj je po procjenama oko 5500 turističkih vodiča i njihov broj raste, a iako su važni za turizam i promociju Hrvatske jer gostima predstavljaju domaće znamenitosti, često ih se podcjenjuje i neadekvatno zakonski prati, ističe predsjednica ZDTVH Kristina Nuić Prka u povodu Svjetskog dana turističkih vodiča.
Napominjući kako je teško točno utvrditi koliko se osoba u Hrvatskoj bavi turističkim vođenjem, kao i koliko ih je stvarno aktivnih jer je to nekima jedini, a nekima samo povremeni posao, Nuić Prka za Hinu kaže da je u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH) u članstvu 19 udruga, a ove će ih godine biti još dvije više.
Na pitanje kako se u Hrvatskoj postaje turistički vodič, tko to može biti i koliko stoji edukacija koju moraju proći, Nuić Prka odgovara da su za sve obvezatna predavanja, terenska nastava i položeni ispiti unutar strukovne edukacije, za koju moraju izdvojiti oko šest tisuća kuna. No to je, kako dodaje, samo temeljno obrazovanje, nakon čega slijedi kontinuirano usavršavanje i usvajanje novih znanja i vještina.
Turističko vođenje forma, a turistički vodič zanat
“Kao struka inzistiramo i na implementaciji europske norme EN15565:2008 kao standarda prema kojoj je za edukaciju turističkih vodiča potrebno izdvojiti najmanje 600 nastavnih sati i praktičnih vježbi”, naglašava Nuić Prka. Otkriva i da svaki vodič u skladu sa zakonom svoje usluge može naplaćivati preko udruge koja ih naplaćuje u ime i za račun svojih članova, a obračun ide po ugovoru o djelu.
Najviše vodiča, prema saznanjima ZDTVH, ima paušalne obrte, najčešće sezonske, koji su sad produženi na devet mjeseci, za razliku od prijašnjih šest, što je dobro jer to najviše odgovara njihovu načinu poslovanja i prati produžetak sezone. Neki vodiči imaju i agencije ili su zaposlenici agencija, a imaju i studente i umirovljenike vodiče. No, neovisno o tome kako su registrirani, kao i svi porezni obveznici, po bilo kojoj od navedenih osnova, Nuić Prka ističe da vodiči uredno podmiruju sve svoje obveze u skladu sa zakonom.
Ističe kako je samo turistički vodič s odobrenjem za rad i plavom iskaznicom ovlašten voditi i tumačiti na zaštićenim lokalitetima, a po zakonu su vodiči osobe koje turistima pružaju usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, čiji je sastavni dio i ‘storytelling’, koji se, kako ocjenjuje, u novije vrijeme potpuno nelogično označava nekim novim zanimanjem.
“Turističko vođenje je forma, a turistički vodič je zanat. Neizostavni dijelovi turističkog vođenja su interpretacija kulturne i prirodne baštine, storytelling i interkulturološke kompetencije jer, osim znanja stranih jezika i stručnog znanja o materiji o kojoj će turistima pričati, turistički vodič mora na zanimljiv i zabavan način prenijeti svoje znanje i znati se prilagoditi uzrastu i interesima turista. U tome svemu storytelling je jedan od alata kojima se možemo poslužiti, a mnogi su vodiči pohađali i tečaj interpretatora baštine, popularno nazvano storytelling, s ciljem usavršavanja svojih vještina”, objašnjava Nuić Prka.
Problemi od pretežno sezonskog zanimanja, neadekvatnih propisa, do stranih vodiča i drugi
Govoreći o problemima s kojima se suočavaju turistički vodiči, Nuić Prka ponajprije ističe pretežnu sezonalnost tog zanimanja od kojega rijetki dobro zarađuju i mogu živjeti, a za cijene vođenja kaže da se kreću od 350 kuna na više, ovisno o tome što se traži, interesu grupe, vremenu i sl.
“Svaki vodič određuje u dogovoru s agencijom svoju cijenu, a kao udruga borimo se protiv pojave ‘besplatnih’ vođenja s naplatom napojnice jer je to izigravanje zakona i nelojalna konkurencija. Velik problem nam je i što Ministarstvo rada vodiče proglašava samozaposlenim osobama radili oni ili ne, čime koče razvoj kontinentalnog turizma jer se ljudi boje ishoditi odobrenje bez kojega zapravo nisu vodiči i ne mogu nikako raditi”, upozorava Nuić Prka.
Ocjenjuje da je to vrlo štetno tumačenje propisa o slobodnim zanimanjima, koje je počelo prije dvije godine, od kada se nijedan propis nije promijenio, nego se, kako kaže, “naprosto netko u Ministarstvu rada odlučio propise drugačije tumačiti i pitamo se kome to može koristiti jer državi sigurno ne, a ni turizmu jer kolege vraćaju licencije, mladi se boje polagati ispite jer gube prava i slično”.
Pritom iznosi i primjere toga, kako kaže, pravog paradoksa jer neki nastavnik ili službenik u brodogradilištu koji ima licenciju za vodiča i kroz godinu odradi manje od desetak dana vođenja – kada dobije otkaz jer je višak – nema pravo na naknadu kao nezaposlena osoba, kao što ni mladi obrazovani ljudi koji polože tečaj za vodiča nemaju pravo na poticaje pri otvaranju obrta, a bez toga ne mogu ni početi raditi kao vodič jer u prvoj sezoni gotovo nitko ne može dovoljno zaraditi da podmiri sve izdatke. Sve je to još pogubnije za one koji žive i rade u kontinentalnim županijama jer jednostavno nemaju dovoljno posla budući da su vođenja rijetka.
U zadnjih nekoliko godina pojavio se i problem stranih vodiča po Hrvatskoj, kojima Ministarstvo turizma izdaje dozvole, za što Nuić Prka kaže da nisu problem te dozvole, niti hoće li ih dobiti više ili manje stranaca, nego kriteriji njihova izdavanja i činjenica da te osobe najčešće ne znaju da na zaštićenom lokalitetu ne smiju pružati svoje usluge.
“Ako i jesu o tome informirane, onda svjesno krše zakon i oko toga se već par godina ‘borimo’ jer, nažalost, nema dovoljno inspekcija na terenu. Svaka država ima svoje zakone i mi inzistiramo da ih i naši hrvatski kolege koji rade u inozemstvu poštuju”, iznosi Nuić Prka i dodaje da donošenje pravilnika kojim će se to regulirati kasni iako smatra da ih mjerodavni ipak čuju.
Zbog svega toga, sve su nezadovoljniji i vodiči i u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske jer, umjesto da se bave kreativnim projektima, stalno rješavaju probleme, a imaju i dojam da im se ‘na mala vrata’ uvodi deregulacija i uništenje tog zanimanja.
Kao i svake godine, i ove godine najviše posla turistički vodiči očekuju od travnja do studenoga, i to većinom na Jadranu. Ne vjeruju da će imati više posla zbog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ni u Zagrebu, nego se, kako zaključuje Nuić Prka, nadaju da će se turizam aktivnije razvijati u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje će imati više posla, te da će se riješiti spomenuto problematično stajalište Ministarstva rada o vodičima kao samozaposlenim osobama zbog kojega već nedostaje tog kadra.
