Aerodromi koji su profitabilni i mogu se razvijati vlastitim sredstvima, ni bi trebalo da se daju u koncesiju, ocijenio je za Dan profesor Radoje Karadžić.
“Naši aerodromi su uspješni i u skorijoj budućnosti će biti daleko uspješniji, pa bi bilo logično da ostanu u državnom vlasništvu, jer su, između ostalog, vitalni resurs države. No, da bi se dala mjerodavna ocjena, treba imati detaljnije analize o mnogim segmentima”, smatra Karadžić.
O eventualnim koncesijama, kako je rekao, država treba da procijeni u kom smjeru će se, u budućnosti, razvijati Aerodromi Crne Gore.
“Ministarstvo kapitalnih investicija prati ovaj projekat, a već je imalo konferenciju sa kvalifikovanim ponuđačima. Ministarstvo će sa ministarstvima ekonomije i finasija dostaviti predlog Vladi, koja će odlučiti koji su naredni koraci, nastavak ili prekid projekta”, kazao je Karadžić.
Davanje aerodroma pod koncesiju je pokrenula prethodna izvršna vlast prije pandemije, a nova Vlada nastavila sa procesom.
Nije prešla na sljedeći korak koji bi značio odabir koncesionara i pregovori o uslovima, ali je krajem oktobra poslušala njihove planove.
Još se, međutim, nije izjasnila hoće li nastaviti postupak ili odustati od koncesije.
U igri za aerodrome su ostala tri ponuđača.
Karadžić je objasnio da u Zapadnoj Evropi sve ili većinu aerodroma vodi država.
“Omane li koncesija nekog aerodroma, na primjer u Francuskoj, ona ima na raspolaganju dosta drugih, nekoncesioniranih aerodroma. U Crnoj Gori aerodromi su pokretači ekonomskog razvoja i prihoda, što bi se reklo, zlatna podloga. Crna Gora mora oprezno razmatrati ovaj projekat jer ima samo dva aerodroma. U slučaju nezadovoljstva sa koncesionarima i neispunjavanja preuzetih obaveza, država se može naći u složenoj poziciji, a ekonomski i turistički razvoj doći u dugogodišnju stagnaciju”, upozorio je Karadžić.
On je naveo da je uloga avio-saobraćaja u razvoju turizma nezaobilazna činjenica, posebno jer je ova vrsta saobraćaja trenutno u velikoj ekspanziji.
“Aerodromi Crne Gore su među najbrže rastućim aerodromima u regionu, u periodu prije pandemije. Po brojnim pokazateljima oni su broj jedan u regiji. U okruženju u kojem djeluju, rezultati su im i više nego fascinantni, jer Aerodromi Crne Gore imaju vrlo jako okruženje. Na dva sata vožnje nalaze se aerodromi sa preko dva miliona putnika prometa, Dubrovnik i Tirana, a tu su aerodromi Priština, Sarajevo, Mostar, a u fazi otvaranja su Ponikve, Kukeš i Valona”, rekao je Karadžić.
U posljednjih nekoliko godina, kako je kazao, zabilježen je značajan porast prometa vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori, a zbog pandemije 2020. i prošle godine zabilježen je pad prometa.
Ukupan broj operacija na crnogorskim aerodromima u 2020. godini bio je oko 60 odsto manji u odnosu na
2019.
Značajniji pad bilježi aerodrom Tivat, oko 70 odsto, dok je broj polijetanja i slijetanja na aerodromu Podgorica prepolovljen u godini koju je obilježila pandemija koronavirusa.
U prošloj godini dva crnogorska aerodroma zabilježila su oko 37 odsto manje operacija nego u 2019.
“Broj operacija na aerodromu Podgorica u prošloj godini bio je oko 45 odsto manji nego 2019. godine, dok je na aerodromu Tivat ostvareno oko 29 odsto manje operacija”, precizirao je Karadžić.
