17 C
Kotor

Slušaj online radio

ANALIZA – Šesnaestogodišnjica crnogorske nezavisnosti: Uspjeh u euroatlantskim integracijama, rast plata i zaduženja

Foto Vlada CG

Crna Gora danas obilježava 16 godina od obnove nezavisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plate i penzije rasle u proteklih šesnaest godina, ali i zaduženje države.

Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću.

– Članstvo u NATO –

Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.

Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013. kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvorena su sva poglavlja, ukupno 33, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Ono što je činjenica jeste da je integracioni proces u posljednje dvije godine skoro pa zaustavljen. Razloga za to je nekoliko. Nespremnost Crne Gore da se uhvati u koštac sa konkretnim problemima, posebno u poglavljima 23 i 24, koja su ključna za pregovarački proces Crne Gore. S druge strane, neizvjesnost unutar same EU, kako oko proširenja, tako i oko geopolitičkih odluka, rezultirali su da zemlje Zapadnog Balkana i dalje čekaju u red za članstvo u EU.

– Za dvije godine dvaput promjena vlasti –

Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Nakon 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista, u avgustu 2020. godine došlo je do promjene vlasti. Bio je to pravi šok za poznavaoce političkih prilika, jer se činilo da će partija Mila Đukanovića, zajedno sa tradicionalnim partnerima ostvariti novu pobjedu.

Formiranje Vlade nakon pobjede opozicije na izborima 2020. godine nije išlo baš tako lako. Zdravko Krivokapić kao nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” je izabran za premijera, lider Demokrata Aleksa Bečić za predsjednika Skupštine, dok je lider URA-e Dritan Abazović postao vicepremijer. Bilo je to po prvi put od uvođenja višestranačkog sistema da je partija Mila Đukanovića u opoziciji.

Ipak, kriza unutar same vlasti trajala je gotovo od dana formiranja i rezultirala je padom Vlade, u februaru ove godine. Na Cetinju je 28. aprila izabrana nova Vlada, na čijem je čelu Dritan Abazović.

Nova Vlada već je krenula da isporučuje značajnije rezultate. Smanjenje su akcize na gorivo, usljed enormnog rasta na svjetskom tržištu, smanjen je PDV na osnovne životne namirnice, dok su se na planu sprovođenja pravde dogodila dva krupna hapšenja – slobode su lišeni Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda i Blažo Jovanić, aktuelni predsjednik Privrednog suda Crne Gore. Optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije.

– Prosječna plata 706 eura –

Kada je ekonomija u pitanju, plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.

Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.

Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2022. godine iznosila je 706 eura.

Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 300 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 128 hiljada.

Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 50.552.

– Visok javni dug –

Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 4,09 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 83,1 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a. Visokom javnom dugu doprinio je kredit koji je Crna Gora podigla kod jedne kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare. Za 41 kilometar dionice autoputa, država će platiti skoro milijardu eura. Prva dionica autoputa biće završena u julu i to će biti prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori.

Za šestnaest godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 2,5 milijardi eura, dok je izvoz bio 437 miliona.

Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti. Država od 625 hiljada stanovnika uspjela je za 16 godina samostalnosti ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu, osvajanjem zlatnih medalja na prvenstvima Evrope 2008. i 2012. godine.

Najčitanije