Petnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala biće održano od 3. do 8. septembra na više lokacija u Herceg Novom i Boki. Grupa entuzijasta i ljubitelja stripa je krenula prije više od decenije u avanturu koja je prerasla u renomirani, svjetski događaj. Njihovi ciljevi su popularizacija stripa i edukacija o devetoj umjetnosti u Crnoj Gori. Herceg Novi je i ranijih godina ugostio velikane stripa iz regiona i svijeta, što će biti slučaj i ove godine, uprkos pandemijskim uslovima.
Kako su saopštili iz organizacije festivala, pored redovnih programa koje festival, posvećen devetoj umjetnosti, podrazumijeva, poput izložbi, radionica, berze, crtanja, kao i autentični program strip u boci, HSF uvijek donosi i kvalitetan muzički program, pa tako ove godine nastupaju poznati hercegnovski muzičar Marko Vlahović, te kantautorke iz Zagreba i Beograda – Sara Renar i Sana Garić. Takođe, novina u ovogodišnjem programu su i lokacije na kojima će se dio programa festivala održavati, poput prostora eks-Lazarev vrt u centru grada, ali prije svega i širenje festivala na Tivat, gdje će se, zahvaljujući saradnji sa Opštinom Tivat, dio programa održavati na Pinama.
Podsjetimo da, kako je festival rastao, osnivač Nikola Ćurčin je proširio ekipu organizatora te su se HSF-u pridružili najprije Jovan Subotić, a zatim i Nebojša Mandić. Ovaj trojac je zaokružio ovogodišnju listu od 12 specijalnih i više od 30 gostiju „povratnika“ Hercegnovskog strip festivala (HSF).
O Festivalu, strip kulturi u Crnoj Gori, interesovanju mladih za strip, kao i o pojedinostima vezanim za organizaciju HSF-a, za Pobjedu su govorili suorganizatori HSF-a Nebojša Mandić i Jovan Subotić.
EVROPSKI CENTAR
Mandić je kazao će Herceg Novi i ove godine biti evropski centar devete umjetnosti, jer će na HSF-u biti dvanaest specijalnih gostiju – Đorđo Pontreli i Mario Milano, Valerio Pićoni i Marćelo Manđantini iz Italije, Aneke Murilenem i Fernando Dagnino iz Španije, Rus Artiom Trakhanov, Njemac Sedat Ozgen, Belgijanac Den Verlinden, Irac Kijan Tormi, Slovenac Izar Lunaček i Miroljub Milutinović Brada iz Srbije, kao i još više od 30 gostiju koji se vraćaju na HSF, među kojima su svjetski priznata imena poput Esada Ribića, Vilijama Simpsona, Mirka Čolaka i Branislava Kerca; garantuju da jedina crnogorska manifestacija posvećena stripu zaslužuje pomenuti epitet.
– Definitivno takav status smo postigli prošle godine, kada smo u strogim uslovima koje je diktirala epidemija uspjeli da organizujemo šestodnevni festival u punom kapacitetu i sa gostima iz zemalja EU. U tom kontekstu mogu reći i da pripreme za ovogodišnje, petnaesto izdanje HSF-a, teku lagano i ustaljenim tokom – zaokružili smo listu specijalnih gostiju, program skockali do kraja uz neophodnost dotjerivanja nekih detalja oko satnica i rasporeda prezentacija i predavanja, obišli i izvršili neophodne pripreme za sve lokacije na kojima će se održavati šestodnevni programi. Tako da je sada ostalo da se to sve realizuje, da počnemo sa štampom materijala i pripremama izložbi – rekao je Mandić.
On je kazao da su ovogodišnji uslovi organizacije maltene isti kao i svih godina prije korone, osim što ipak i dalje postoje određena ograničenja, prije svega u načinu putovanja, jer je neuporedivo manje mogućnosti organizovanja prevoza gostiju iz inostranstva, što rezultira i većom cijenom i povećanjem troškova za njih kao organizatore.
– Međutim, Nikola, Jovan i ja smo navikli svih ovih petnaest godina da ne postoji prepreka koju ne možemo preći i koja će učiniti da se HSF ne održi, pa čak ni svjetska pandemija koja je prošle godine paralisala svijet ali ne i HSF – istakao je Mandić.
Upravo je organizacija prošlogodišnjeg festivala, kako je kazao Mandić, skrenula pažnju cjelokupne svjetske scene devete umjetnosti i zbog toga su im se obratili i direktori nekih od najvećih evropskih festivala iz Francuske, Engleske, Rusije, Češke sa željom da dođu ove godine kao gosti HSF-a.
– A koliko ljudi, involvirani u devetu umjetnost, vole naš festival, dovoljno govori činjenica da se mnogi vraćaju u Herceg Novi o svom trošku samo da bi bili dio šestodnevnog spektakla koji HSF podrazumijeva – ocijenio je Mandić.
STRIP VIKENDI
U okviru ovog festivala organizovani su i strip vikendi posvećeni velikanima stripa. Mandić je govorio o značaju takvih aktivnosti za grad i kulturni život Crne Gore.
– Jedna od naših osnovnih misija je popularisanje stripa kao jedne od najkompleksnijih umjetnosti i uključivanje što većeg broja mladih talenata u našu organizaciju i stvaranje prave slike o tome šta podrazumijeva stripovski narativ i stvaralaštvo u devetoj umjetnosti – rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, to se postiže ne samo kampanjskim pristupom već cjelogodišnjom angažovanošću i radom, koji znači i organizovanje zimskih Strip vikenda.
– Ali prioritetno kroz adekvatnu edukaciju, prije svega mladih neafirmisanih umjetnika, kao i u radu sa odraslim umjetnicima kojima savjete i cake u crtanju i slikanju na našim radionicama, daju najveći svjetski majstori strip stvaralaštva. I upravo to neposredno druženje i učenje od poznatih umjetnika je jedna od najbitnijih stvari koje se konkretno realizuju na svim festivalima stripa, a u našem slučaju je i odaziv za učešće u radionicama izuzetno veliki, jer ko ne bi došao da dobije besplatne savjete od ljudi koji su u samom vrhu aktuelne scene devete umjetnosti, ili od ljudi poput Vilijama Simpsona koji stvaraju vizuelne identitete serija kao što je „Game of thrones“ – ocijenio je Mandić.
On je dodao da su tokom prethodnih godina ostvarili i saradnju sa osnovnim školama u Herceg Novom, pa svaki festival jedan dan u programu ima posjetu likovnim sekcijama u osnovnim školama, gdje u saradnju sa redovnim profesorima, najveći svjetski majstori crtanja i pedagozi stripa održe po dva časa zaineteresovanim učenicima.
RENOME
Subotić je kazao da je prisustvo velikih zvijezda svijeta stripa od velike važnosti za renome festivala, a konsekventno i za renome svih ostalih učesnika koji se nađu na njemu.
– To je najbolji način privlačenja kako medijske pažnje, tako i pažnje mnogobrojnih ljubitelja stripa iz regiona i Evrope. Domaći autori koji promovišu svoje stvaralaštvo na našem festivalu imaju mnogo veću publiku i veću priliku da se za njihovo ime čuje i da njihov rad bude primjećen – rekao je Subotić.
Mnogi su primjeri, prema njegovim riječima, dobijenih šansi i sklopljenih poslova kao posljedica boravka na festivalu.
– Ovo je naročito tačno upravo kada se radi o domaćim autorima jer je jedna od misija našeg festivala promocija domaćeg stvaralaštva i pružanje šanse mladim autorima. Crtati rame uz rame sa Vilijamom Simpsonom i Enrikeom Brećom, čini se kao prilično dobra prilika za promociju, zar ne?! – rekao je Subotić.
Na kraju krajeva, kako je kazao Subotić, strip je u centru pažnje najvećih svjetskih TV kuća i čitave holivudske produkcije već oko dvadeset godina i ne nazire se kraj ekranizacijama priča koje su potekle sa stranica sa oblačićima.
Subotić je pojasnio da mi svijetu imamo da ponudimo mnogo.
– Već smo spomenuli da smo u Crnoj Gori okruženi nevjerovatnim talentom i neće biti bolje prilike da ga promovišemo nego tokom svjetske manije za stripovima koja traje zahvaljujući prije svega Holivudu. Regionalni crtači kao što su Esad Ribić, Igor Kordej ili Mirko Čolak nisu samo velika imena svjetskog stripa već istinske superzvijezde koje se ne libe da pomognu mlađim autorima ili otvore vrata najvećih svjetskih kuća onima koji to zaslužuju. A tu su, pored nas, svakog izdanja Festivala, ne samo u Herceg Novom nego i na smotrama u okruženju. Zato je potreban sistemski pristup i investiranje u kulturu. Više festivala, više umjetničkih kolonija, više izložbi, više stripa u školama, više stripa u bibliotekama. Stiče se utisak da naš kvalitet nikada nije upitan, ali prezentacija istog definitino jeste – kazao je Subotić.
MLADI I STRIP
On je ukazao da su mladi apsolutno u dovoljnoj mjeri zainteresovani za strip.
– Da nismo organizatori festivala i da se ne susrećemo sa njima direktno, možda bi naš odgovor bio drugačiji. Ipak, svjedoci smo da je interesovanje za strip i dalje ogromno, kako za klasike, tako i za novija ostvarenja i naravno, sve popularnije japanske stripove, odnosno mange – rekao je Subotić.
On je naglasio da kod stripa nema šta da se ne voli.
– Dijapazon priča je širok i za svakoga postoji neko kvalitetno štivo u žanru za koji je osoba zainteresovana. Strip sebe nudi u cjelosti i u njemu nema laži i nema prevare. Ili vam se crtež sviđa ili ne sviđa. Isto je i sa pričom. Dodatna ljepota stripa je što je još uvijek relativno pristupačan i možete da se vraćate par stranica unazad, preskačete par stranica unaprijed i relativno brzo shvatite da li je to štivo za vas – rekao je on.
Prema riječima Subotića, mladi obožavaju strip i potrebno je da im se omogući što lakši pristup i što veći izbor za konzumaciju.
– U Crnoj Gori je, za sada, to zadatak grupice entuzijasta koji svoj posao odrađuju prilično dobro, ali uvijek može bolje uz malo podrške javnog sektora – zaključio je Subotić.
Strip ne može izgubiti borbu sa novim medijima
Strip je, prema riječima Nebojše Mandića, na prostorima bivše Jugoslavije tokom prethodnih decenija bio u ne baš blistavom statusu i u vrlo nezavidnom položaju, pošto se kao i svaka umjetnost izgubio u poplavi svega onog što su nam donijele ružne devedesete godine prošlog vijeka.
– Međutim, u 21. vijeku pod uticajem prije svega Italije i Francuske, ali i holivudskih filmova o superherojima strip se ponovo vraća na nivoe koje je imao sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka. Smatram da smo ponovnoj afirmaciji stripa u Crnoj Gori i mi uveliko doprinijeli, a strip stvaralaštvo ne može izgubiti borbu sa novim medijima, jer već pomenuta činjenica da je u Herceg Novom u više navrata boravio „storyboarder“ najpoznatije TV serije, a koji je taj posao dobio jer je vrhunski strip-autor implicira da se djela u novom načinu umjetnosti ne mogu uraditi bez dobrog strip-crtača koji vizuelno obradi scenario i pripremi ga za snimanje – istakao je Mandić i naglasio da i video igrice i ostale slične kompjuterske animacije rade upravo strip-autori, kao i ilustracije za sve vrste knjiga od beletristike do naučnih izdanja.
Nismo svjesni kvaliteta domaćih crtača
Na Pobjedino pitanje koliko se njeguje strip kultura u Crnoj Gori, Jovan Subotić je ukazao da se ona sa nivoa javnog sektora ne njeguje uopšte, što je velika šteta s obzirom na količinu talenta kojom smo okruženi.
– Ponekad nismo ni svjesni kvaliteta domaćih crtača, ilustratora i stvaralaca likovne umjetnosti uopšte. Što se tiče šire slike, kada dođete na Hercegnovski strip festival ili posjetite jedinu striparnicu u Crnoj Gori, „Mr. No“ iz Podgorice, uvidite da nam je u Crnoj Gori sve dostupno od najnovijih izdanja svih regionalnih izdavačkih kuća do elitnih gostiju iz svijeta stripa. Uvidite i da su ljudi i dalje jako zainteresovani za strip, da vole taj izražaj, da vole da čitaju nove i zanimljive priče – rekao je Subotić.
/J.Bajić/
