Skoro pet sati trajalo je saslušanje bivšeg gradonačenika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Podgorici, a u vezi prijave koju je protiv Jokića i Opštine Kotor prošle godine podnijela komapnija A-Y Montenegro zbog neizdavanja građevinskih dozvola za gradnju kompkeksa „turističkih vila“ u Kostanjici.
„Policajcima koji rade sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem sam detaljno govorio o izradi i usvajanju spornog DUP-s Kostanjica iz 2009. i njegovim izmjenama i dopunama iz 2013. te sa postupanjem stim u vezi, bivšeg minuistra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića (DPS) i odgovornih lica u tadašnjoj lokalnoij vlasti Kotora, kako bi sa njima povezana lica, preko ovih planova, ostvarila enormnu finansijku dobit.“- kazao nam je Jokić nakon saslušanja. On je ne iznoseći više detalja, podvukao da kao gradonačelnik, nije želio da A-Y Montenegru potpiše građevinske dozvole za enormnu gradnju u Kostanjici jer bi zbog toga Kotor sigurno bio izbačen sa liste UNESCO zaštićene svjetske priroden i kultune baštine.
„Objasnio sam istražiteljima zbog čega su nam interesi grada, države i opšti javni interes, bili iznad interesa za zaradom jedne off shore firme“- kazao je Jokić.
Kompanija A-Y Montenegro čiji je pravni zastupnik advokat Nikola Martinović, 2018. je podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg kotorskog gradonačenika Jokića jer je on odbio da potpiše izdavanje građevinskih dozvola toj firmi za mamutsku gradnju rezidencijalnih objekata na do tada neizgrađenom području naselja Kostanjica.
Izmijenjenim i dopunjenim DUP-om Kostanjica na do tada netaknutom području od Turskog rta prema Kostanjici, ucrtano na destine novih objekata „turističke namjene“. Taj DUP donešen je u vrijeme kada je na čelu Kotora bila lokalna DPS-SDP vlast, za mandata gradonačelnice Marije Ćatović (DPS), a saglasnost na njega je dalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je tada vodio Branimir Gvozdenović (DPS). MORT je to međutim, učinio ne ispunjavajući tada važećim zakonom traženu proceduru davanja ocjene usaglašenosti predloga novog DUP-a sa planovima višeg reda. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture dao je 2009. negativno mišljenje na predlog izmjena i dopuna DUP-a Kostanjica ali je mišljenje međutim, iskazano nakon što je protekao rok od 15 dana koliko institucije kojima je predlog planskog dokumenta upućen na davanje saglasnosti, imaju da se o njemu izjasne. Stoga je Opština Kotor kojom je u to doba rukovodila Ćatović, usvojila DUP Kostanjica, zvanično konstatujući da se Zavod nije o njemu izjasnio u datom roku, a što se smatra davanjem prećutne saglasnosti.Od tada je po tom planskom dokumentu sagrađeno nekoliko desetina hiljada kvadrata stambenih objekata stambenih kapaciteta u Kostanjici čime je već uništena vizura na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta, a što je sve suprotvo Menaždment planu za UNESCO područje koji je 2011. donijela Vlada. Iz UNESCO-a su upozorili da bi dalja gradnja na ovom području sigurno ugrozila opstanak Kotora na listi zaštićenih područja svjetske prirodne i kulturne baštine.
Pozivajući se na ovaj DUP, A-Y Montenegro je u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijela ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu te firme u Kostanjici, a kojima je tražila da im se omogući gradnja čak čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama nisu odgovorili na njihov zahtjev, a Jokić je javno saooptio d amu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liszte UNESCO-a. Zbog te mogućnosti inače, Vlada je već tada bila uvela i moratorijum na daju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora.
„Smatram da je cjelokupni proces oko pokretanja, izrade, usvajanja i dopuna DUP-ova Kostanjica u toku 2009. i donošenje odluke o njegovoj izmjeni i dopuni 2013. Kojom se primjena DUPa produšava nakon njegiovog isteka od pet giodinam sve do donošenja novog DUP-a, urađeno iz razloga kako bi se za više NN lica povezanih sa tadašnjim resornim ministrom Branmimirom Gvozdenovićem i rukovodstvom Opštine Kotor, stvorila mogućnost za ostvarivanje finansijke dobiti, na način što bi valorizovali do tada kupljeno neurbanizovano zemljište na području Kostanjice, znajući da će isto biti urbanizovano na način kako odgovara njihovim poslovnim i finansijskim interesima, a što se mođe utvrditi u hronologiju upisa vlasništva nepokretnosti na tom podrulju“- saopštio je Jokić, kako nezvanično saznjajemo, u saslušanju pred policijskim inspektorom Vojislavom Nedovićem.
On je kao neosnovane odbacio navode iz krivične prijave A-Y Montenegra detajno iznoseći hronologiju sve komunikacije na relaciji Opština Kotor- Vlada- UNESCO od 2011. do danas a iz koje se vidi da je UNESCO u više navrata jasno naglasio da se ne smije dozvoliti nikakva dalja gradnja na osjetljivom području Kostanjice. Podsjetio je i na odredbe Ustava Crne Gore koje propisuju da ukoliko Ustavni sud u međuvremenu proglasi neustavnim neki propis, njegove odredbe se ne mogu primjenjivati na postupke započete po tom propisu a koje do dana donošenja odluke o njegovij neustavnosti, nisu pravosnažno riješene. Takav je i trenutno slučaj sa zahtje ima A-Y Montenegra za dobijanje građevinskih dozvola iz 2016. jer se Ustavni sud još nije izjasnio o zahtjevu Jokića iz decembra 2018. da se preispita ustavnost DUP-a Kostanjica, a dozvole po spornom DUP-u još nisu izdate.
