24 C
Kotor

Slušaj online radio

Bjelske Kruševice: Selo vrijednih poljoprivrednika i pomoraca, ali i postojbina pape Siksta V

Bjelske Kruševice slikovito selo sjeverno od Bijele bilo je poznato po vrijednim poljoprivrednicima, stočarima i pomorcima. Prema predanju iz ovog sela je i otac pape Siksta V.

Selo se prvi put  pominje u 14 vijeku, a u kotorskim dokumentima 1440. godine. Prema posljednjem popisu u selu je bilo 25 stalnih stanovnika, ali se prije nekoliko godina doselilo nekoliko porodica- jedna čak iz Velike Britanije, kaže Nikola Svilanović veliki zaljubljenik u selo u kome se rodio. Iako živi u Bijeloj mnogo vremena provodi u selu radeći na njegovoj promociji, ali I prikupljajući sredstva za gradnju puteva. U selu se održava dio programa Praznika mimoze što bi uz sve znamenitosti trebalo da doprinese i njegovoj boljoj turističkoj valorizaciji.

Mještani se i danas kao i nekada bave poljoprivredom i stočarstvom. Iako znatno manje nego ranije,   gaje  vinovu lozu i masline. Stari mlin za masline kupljen početkom 20- og vijeka koristili su svi žitelji sela. “Znao se red: ko i kada melje masline, koliko se ostavlja crkvi, koliko dobijaju oni koji su pomagali u tom teškom poslu, a dio je bio namijenjen i siromašnim komšijama, objašnjava Svilanović uz nadu da će mlin uskoro ponovo biti stavljen u funkciju”.

Mada prvenstveno poljoprivredni i stočarski kraj, iz sela  je poteklo i 40 tak pomorskih kapetana koji su plovili na jedrenjacima.

Bjelske Kruševice

Bjelske Kruševice su od 1879. godine imale četvororazrednu osnovnu školu u kojoj se školovalo preko 2500 đaka i  radilo 18 učitelja. Prva zgrada škole bila je kod crkve Sv Mihaila, a druga  u zaseoku Matovići. Djaka već odavno nema, samo školske zgrade podsjećaju na vrijeme kada je u selu život bujao i kada je sredina napredovala.

Iako lijepo selo ( u kome je posljednjih 20 tak godina živjelo šest stogodišnjaka)  sa velikim brojem izvora pitke vode, pogodnom klimom i uslovima za razvoj stočarstva , vinogradarstva i maslinarstva  broj stanovnika se poslije Drugog svjetskog rata stalno smanjivao. Stanovnici Bjelskih Kruševica dosljevali su se u gradove i mjesta uz obalu u Boki Kotorkoj, ali su”trbuhom za kruhom”  odlazili i dalje, preko mora.  Nikola kaže da tako u južnom Čileu živi 45 Svilanovića koji su porijeklom iz Bjelskih Kruševica.

U selu je pet crkava. Najstarija je   Sv. Tekla iz 1400. godine, koja je obnovljena u 20. vijeku. Sv. Nikola (16-18. vijek),  Sv. Jovan Preteča iz  17 vijeka (predanje govori o 15 vijeku), Sv. Jeremija,iz  17. vijeka I Sv. Arhanđel Mihailo iz 16 vijeka ( crkva je obnovljena u 19. vijeku).

Bjelske Kruševice – pogled na Bijelu

Manje je poznato da vrijedan ikonostas poznate bokeljske ikonopisne škole Dimitrijević-Rafailović, iz crkve Sv Arhangela Mihaila još čeka restauraciju. Poznati hercegnovski  arheolog Ilija Pušić, koji je jedno vrijeme radio kao učitelj u Bjelskim Kruševicama,  pronašao je dio tog  ikonostasa i izložio ga na zidu jedne prostorije u kući koja pripada crkvi Sv.

Arhangela Mihaila i u kojoj je jedno vrijeme bila škola. Otac Blagoja Pavlovića crkvenog tutora je prije 20 tak godina  godina prilikom obnove krova na toj zgradi,  na tavanu pronašao uredno složen drugi dio  tog istog ikonostasa.

Papa iz Bjelskih Kruševica

Papa – Sikst V

Mještani Bjelskih Kruševica vjeruju da porodica pape Siksta V (1521 –1590 ) vodi porijeklo iz njihovog sela. Na ulazu u portu crkve Sv Arhanđela Mihaila nalazi se ploča za koju se vjeruje da potiče sa groba porodice Svilanović kojoj je pripadao i otac pape Siksta V. Seosko predanje kaže da se otac budućeg pape krajem XV vijeka u vrijeme kada  dio Boke osvaja vojska Otomanske Turske, sklonio  u franjevački samostan u Kotoru. Nema istorijskih podataka kako se obreo u Italiji, ali postoje zapisi da je živio u  mjestu Grottammare  kod Ancone gdje se oženio Marijanom  koja je bila Italijanka.  Prema nepotvrđenim podacima, nikada nije naučio italijanski jezik. U novoj domovini uzeo je prezime Peretti (kruškica) po mjestu svog rođenja (Kruševice). Siromašna porodica imala je mnogo djece,  a njihov četvrti sin  Felice Peretti di Montalto, postao je kasnije Papa Siksto V.

Barski nadbiskup i primat srpski Andrija Zmajević (Perast 1624 – Paštrovići 1694) u njegovom čuvenom djelu “Ljetopis crkovni”, navodi da je papa Sikst V   “od oca iz Kruševica, sela u Boci od Kotora, nedaleko od Perasta” i da je pravoslavnog porijekla.

Papa Sikst V (1585. do 1590)  pripadao je redu franjevaca. Bio je poznat kao državnik velikog autoriteta, ali i graditelj. Formirao je Vatikansku biblioteku. Kada je dao da se ona oslika , među slikama  izumiteljima  različitih alfabeta mjesto se našlo i za Ćirila i Metodija.

Prema predanju u grobu Pape Siksta V uoči njegove sahrane zasijale su tri zlatne kruške. Naime u njegovom grbu bio je lav koji u šapi drži grančicu s tri kruške, što je tumačeno, kao simbol zavičaja njegovog oca.

/S.Kosić/

Najčitanije