Energetska kriza kojoj svjedočimo ukazala je na to da što prije moramo krenuti u izgradnju novih velikh energetskih objekata, poručio je predsjednik Vlade Dritan Abazović. Kako je naveo, u toj oblasti vidi ogroman potencijal za Crnu Goru, naročito kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
– Ono što možemo da uradimo promptno, što i očekujem da se uskoro desi, jeste da potpišemo ugovor za vjetroelektranu Gvozd. Moramo brže da dajemo dozvole, da krenemo da radimo solarne elektrane u Crnoj Gori. Isto tako, treba podsticati ljude da ugrade solarne panele na svoje domove – naveo je Abazović dodajući da pozdravlja uredbu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanzma kojom su olakšane procedure u vezi sa postavljanjem solarnih panela.
Kako je kazao, što prije se mora donijeti odluka i u vezi sa vjetroelektranom na Brajićima.
– Razumijem neke građane opštine Budva koji imaju neki svoj interes i protiv su izgradnje vjetroelektrane u Budvi. Ali ne mogu da svatim da ne dozvoljavaju da se gradi objekat od kojeg će u narednih 30 do 40 godina imati koristi na desetine hiljada građana Crne Gore – naveo je.
Ukazao je na primjere Danske, Norveške i Holandije gdje imaju vjetroelektrane u samom gradu.
– To je energija koju dobijamo iz vjetra, što je ekološki potpuni prihvatljivo i ne smijemo da propuštamo takve prilike. Nama ne trebaju energetski objekti kao što su male hidroelektrane od kojih dobit ostvaruju samo vlasnici, a gdje je šteta za prirodu nemjerljiva. Ali solarni paneli, vjetroelektrane, gasne elektrane… ne vidim zašto bi to bio problem. Naša ambicija ne treba da bude da zadovoljimo svoje potrebe, nego da budemo izvoznici električne energije – poručio je.
Kada je riječ o drugim derivatima, poput nafte, a vjerovatno i gasa, tu ćemo, kazao je, vjerovatno za Crnu Goru ostati uvozna kategorije.
– Zato to treba kompenzovati sa električnom energijom, te je najvažnija stvar izgradnja novih energetskih objekata. Iz tog razloga smatram da treba da afrimišemo temu energetike, jer tu vidim veliki potencijal i šansu za Crnu Goru – kazao je Abazović.
Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Petar Odžić kazao je da u tom resoru, kroz nacionalni plan za energetiku i klimatske akcije, rade na stvaranju sistemskog pristupa koji će im pokazati na koje načine se moraju diversifikovati planovi u enregetici, u odnosu na tehnologije koje će biti korišćene.
– I to na taj način da one budu komplementarne i da se dopunjuju – kad ima sunca da proizvodimo struju iz solara, kad nema pomoću hidroenergije i slično. Inicirali smo i određene aktivnosti u dijelu stvaranja podsticajnih mjera u dijelu zakonske osnove, na način da se investitori oslobode nekih komunalija u slučaju da pribjegnu prinicpima enrgetske efikasnosti. Takođe, iniciraćemo i oslobađanje od PDV-a na uvoz solarnih panela, te da i na taj način doprinesemo – kazao je.
Prema njegovim riječima, pokrenute su i određene aktivnosti u vezi sa izgradnjom gasovoda u Crnoj Gori.
– Tu smo u kontaktu sa kolegama iz regiona. Kroz sredstva Evropske unije planiramo i da izradimo studiju opravdanosti za offshore vjetrotelektrane na na moru, gdje vidimo veliki potencijal – naveo je Odžić.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da je pojednostavljivanje zakonske procedure za izgradnju objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u praksi već dalo rezultate.
– Intersovanje investitora je zaista veliko, povećava se procenat ugradnje solarnih panela, a pristigla su nam i četiri nova zahtjeva za izgradnju solarnih elektrana, kao i jedan za vjetropark u Pljevljima. Važno je što sada i u ovoj oblasti imamo zakonske procedure i mogućnost da ovu priču dovedemo do kraja. Apelujem na sve institucije koje su dio ovog procesa obrađivanja zahtjeva da nam ažurno dostavljaju mišljenja. Bilo bi dobro da već sledeće godine imamo izvjesnu gradnju nekog većeg objekta, posebno solarne elektrane – kazala je ministarka.
Osvrnula se i na izgradnju vjetroelektrane Brajići.
– Osim problema koji postoji u lokalnoj zajednici, tu je i problem oriključka, ali i ovaj multisektorski pristup na koji sam već ukazala. Potrebno je da sve institucije ažurnije i sa više argumentacije dostavljaju mišljenja i obrazloženja. Ova ideja i priča oko VE Brajići traje predugo i odluka se konačmp mora donijeti – navela je.
Kazala je i da je u toku izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
– Svakako ćemo ići u tom pravcu podsticanja izgradnje i pojednostavljivanje procedura kada je riječ o ovim objektima za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, ali moram da napomenem, jer nerijetko čujemo da energetika mora da bude prioritet – potpuno sam saglasna, ali sve vrijeme moramo da vodimo račina i o prostoru – zaključila je Novaković Đurović.
