Dolazak kruzera u Crnu Goru počeo je u aprilu i do kraja godine se očekuje dolazak blizu 500 brodova u Kotor i Bar, a sa njima više od pola miliona turista.
Sagovornici Pobjede smatraju da je kruzing turizam pretrpio najveći udarac tokom korone, tako da su sve kompanije oprezno vraćale brodove u plovidbu, osluškujući tržište i strogo prateći sve epidemiološke procese.
Ove godine kruzing kompanije potpuno su se oporavile i konačno sve plove punim kapacitetima, a sve više putnika otkriva i odlučuje se za taj način putovanja.
„Tako je u prvih pet mjeseci ove godine u Luku Kotor uplovilo 95 brodova i 103,39 hiljada putnika. Prema trenutnim rezervacijama, najavljeno je 450 brodova i oko 500 hiljada putnika do oktobra“, rekli su Pobjedi iz Luke Kotor.
Prošle godine je, kako su naveli, bilo 434 dolaska sa 418,17 hiljada putnika, dok je 2019. godina završena sa 432 dolaska i 560,7 hiljada putnika.
Oni su rekli da ova godina pokazuje trend rasta u kategoriji dolazaka brodova kao i u broju putnika u odnosu na prošlu godinu, a na približnom nivou za 2019. godinu. Smanjeni broj putnika u prošloj godini rezultat je održavanja nekih mjera kovid protokola, koji je sada deaktiviran.
Uplovljenja su najavljena za cijelu godinu uz promjene intenziteta zavisno od sezone. Najintenzivniji period ili glavna sezona odnosi se na period od aprila do oktobra.
Kako je Pobjedi kazao pomoćnik direktora za razvoj i marketing Luke Kotor Ljubo Radović, kruzing industrija je veoma značajna za Crnu Goru, posebno Kotor, Budvu i Cetinje i u velikoj je ekspanziji koja podrazumijeva postojanost u uslugama.
On smatra da bi trebalo što prije izraditi studiju održivosti, kako bi se kruzing industrija organizovala u Kotoru i kako bi taj grad mogao da primi veliki broj turista, a da to ne utiče na život stanovnika. On je kazao i da će se otvaranjem žičare povećati interesovanje za dolazak još većeg broja brodova.
„Broj dolazaka brodova posljednjih deset godina je eksponencijalan i omogućava da se u značajnoj mjeri može planirati šta kruzing industrija povlači za sobom. Osnovni proizvod kruzing industrije je turizam, jer su u pitanju putnici, odnosno turisti i sva logistika u pružanju daljih usluga koje Luka Kotor radi je saobraćajni elemenat. Sve ostalo je na turističkim djelatnicima, bilo da se radi lokalno ili regionalno“, saopštio je Radović.
Veoma je značajno, prema njegovim riječima, omogućiti povratak gostiju koji su došli kruzerom da se opet vrate i borave nekoliko dana.
„To je standardna tema koja obilježava ovu industriju. Prije mjesec smo imali Adriatic Sea forum u Dubrovniku, koji je značajan regionalni događaj i u svom portfoliju povezuje sve atribute ove industrije – brodare, turističke organizacije, opštine kao nosioce industrije i predstavnike ministarstva različitih država, jer je to široka djelatnost koja tangira i nacionalni nivo“, rekao je Radović.
Što se tiče Hrvatske, on tvrdi da je puno investirala u infrastrukturu posljednjih 15 godina, jer je Dubrovnik bio ugrožena destinacija.
„U jednom trenutku Dubrovnik je imao pet brodova i grad je bio bukiran sa 15 hiljada ljudi u gradu i to je bio totalni kolaps. U tom kontekstu je međunardna organizacija Clia promijenila spoljnu politiku, ne samo da zastupa brodare nego da se bavi i time da poboljšava uslove u kojim se razvija kruzing industrija. Promijenila je tu agresivnu politiku da samo dovodi veći broj brodova, ne računajući na devastaciju i ugrožavanje destinacije“, objasnio je Radović.
On je dodao da je Clia sa Dubrovnikom i lučkom upravom napravila program revitalizacije i održivosti kruzing industrije i da je to značajan projekat koji zavređuje pažnju pa bi bio značajan i za sve ostale destinacije koji se bave ovom vrstom turizma, pa i za nas.
„Onda bi u tom kontekstu bilo potrebno napraviti trilateralni odnos kod nas – luke, grada i države u kojem bi se gradila studija dugoročnosti i održivosti kruzing industrije kod nas“, kazao je Radović.
On smatra i da će žičara biti atrakcija od ove godine za kruzing turiste.
„Kada se radila fizibiliti studija prije sedam godina, mi smo bili glavni nosioci informacija za tu studiju, jer je žičara vezana upravo za turiste sa kruzera i imali smo lijepu saradnju sa onima koji su predstavljali projekat. To će biti najveća atrakcija. Imate u nekim lukama žičare, ali to nije ni približno tome da za deset do 12 minuta sa nula metara nadmorske visine dođete na 1.350 i da imate najspektakularniji zaliv pod sobom, jedinstven na Mediteranu. Nesumnjivo da će projekat izazvati pažnju i promijeniti sadržaj turističke ponude“, kazao je Radović.
