U Crnoj Gori, na površini od 2850 hektara, godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 miliona litara vina, od čega izvezu 5,7 miliona litara.
Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi, ocjenjuje zagrebački portal Poslovni dnevnik.
U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. i definisanja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.
“Imamo veliko povećanje novih registrovanih vinarija, od četiri vinarije 2007. na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog nasljeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a potpore su za mjere ruralnog razvoja, direktna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla – Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.
Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput porodične vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca takođe grade vinsku priču Crne Gore.
“Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetitelji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, tačnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, apliciraćemo i za druge mjere podrške iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.
Šire podrumski prostor
Plantaže lidersku poziciju u regionu potvrđuju proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 miliona flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.
Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 miliona čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu. Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.
Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.
Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizuje se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regiona, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.
