19.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Država žmuri jer su joj turisti bitniji od života u moru

Jedna od svjeze prihranjenih plaža u Tivtu

Iako ga ove godine zvanično ne sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve koje je to redovno činilo u proteklom periodu, pred početak i ove kupališne sezone na Crnogorskom primorju je na djelu pravi organizovani ekološki zločin koji se u javnosti popularno naziva akcijom tzv. prihranjivanja plaža.

Pod opravdanjem navodnog uređenja plaža i saniranja djelovanja erozije mora na kupališta, na brojnim lokalitetima duž obale u more se ovih dana nasipaju hiljade kubika kamena i pijeska, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava ovim materijalom. Ovakva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, a što je potvrđeno i sa Instituta za bioologiju mora u Kotoru (IBMK).

„Generalni stav Instituta je da je ovo veoma štetna aktivnost za živi svijet u zalivu, odnosno u njegovom priobalnom dijelu, litoralu. Jasno je da je erozija konstantan proces i da na nekim lokacijama treba prihranjivati plaže da ne bi došlo do većih oštećenja priobalne  infrastrukture, međutim u poslednjim godinama ovaj je proces dosta zloupotrebljen tj. primjenjivao se i tamo gdje nije bilo potrebe, a sve pod izgovorom povećanja turističkih kapaciteta“- kazao nam je direktor IBMK, dr Aleksandar Joksimović.

On je kao posebno poraznu činjenicu u vezi višegodišnje prakse zatrpavanja mora koje se popularno naziva prihranjivanjem plaža, naglasio to što „prema trenutno važećoj zakonskoj regulativi, naučno misljenje  Instituta po ovom pitanju,  nije obavezujuće.“

Bivše Ministarstvo održivog razvoja i turizma pod upravom DPS-a, naime, kreiralo je a tadašnja skupštinska većina DPS-SD-manjinske partije sa izuzetkom Force, u parlamentu izglasala zakonska riješenja o planiranju i izgradnji prostora, odnosno procjeni uticaja na životnu sredinu koja graditeljima, Morskom Dobru ili zakupcima djelova obale, daju prilično slobodne rukle da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštrb morskog ekosistema. Pri tome oni formalno za takve intervencije u prostoru treba da obiju mišljenje IBMK kao naučno-istraživačke instituje najpozvanije da govori o životu u moru. Prema tvrdnjama više sagovornika koji su učestvovali u procjenama koliko će ovakve aktivnosti negativno uticati na prirodu i živi svijet u moru, stručnjaci IBMK gotovo uvijek su izražavali rezervu, ili eksplicitan negativni stav u odnosu na namjere investirora i Morskog dobra da konstantno „prihranjuju plaže“ svake godne na njima prosipajući u more hiljade tona novog pijeska i kamena. Po pravilu međutim, komisija za procjenu koju formira Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore (EPA) nikada ne uvaži stav naučnika koji se bave morem i najbolje ga poznaju, te uvijek na kraju EPA da zeleno svjetlo na ove kontroverzne aktivnosti.

Iz EPA nisu odgovorili na pitanja u vezi sa nasipanjem mora i „prihranjivanjem plaža“, niti na pitanje ko su, imenom i prezimenom i stručnim zvanjem, njihovi predstavnici u komisijama koje na kraju uvijek odobre vakvu praksu. Nije odgovoreno ni na pitanje da li bjesomučno predsezonsko zatrpavanje mora svjedoči o tome da državni organi Crne Gore predvođeni sa EPA koja bi trebala biti glavna brana uništavanju prirode, na ovaj način jasno pokazuju da im je komercijalni interes odnosno profit zakupaca plaža i turističke industrije koja ponudu bazira prvenstveno na kupališnom turizmu, prioritet u odnosu na potrebu očuvanja priorode i vrlo ograničenih resursa koje Crna Gora ima na svojoj maloj morskoj obali.

Prizor kamiona koji ovih dana na brojnim plažama duš crnogorske obale istovaruju hiljade kubika pijeska i rizle i bagera koji te gomile onda guraju u more i ravnaju novostvorene plažne površine, uznemirujući je za lokalno stanovništvo, mjesne ribare i naučnike IBMK, ali ne i za, kada su druga slična ekološka pitanja u Crnoj Gori, inače vrlo glasan NVO sektor i aktiviste za zaštitu prirode. Do sada nije zabilježeno da se, osim Ekolopkog drupštva Boke iz Herceg Novog, ijedna od NVO koje se na papiru, bave zaštitom đživotne sredine i prava životinja, oglasila protestujući proticv možda i najvećeg organizovanog ekološkog zločina u Crnoj Gori koji se na njenoj obali, u susret glavnoj turističkoj sezoni, sprovodi svake godine.

Na pitanja o ovoj temi ćute i u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma od koga smo tražili podatke o lokacijima u Boki na kojima se vrši nasipanje mora pod opravdanjem „prihranjivanja plaža“ i količini materijala koji se na njima prosipa.

„Vaša pitanja smo proslijedili kolegama iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine. Kada dobijemo informacije od njih, neophodno je da, u saradnji sa Direktoratom za prirodu i Direktoratom za planiranje prostora, pripremimo kompletne odgovore.  Čim budemo imali sve relevantne informacije, poslaćemo Vam odgovore na pitanja.“- rečeno nam je iz PR službe resora koji vodi ministar dr Ratko Mitrović.

Jedna od svjeze prihranjenih plaža u Tivtu

Iz Morskog Dobra nam je rečeno da prihranjivanje plaža u Boki  koje je to JP prethodnih godina redovno sprovodilo „u saradnji sa mjesnim zajednicama“ i uz saglasnost EPA, ove godine nije predviđeno Planom koriščenja sredstav tog JP i stoga nisu sprovedeni tenderski postupci za izbor izvođača radova i isporučilaca pijeska i kamenog agregata. To znači da su sve ove aktivnosti koje se sada sprovode, zakupci plaža izveli „na svoju ruku“, pa bi se njima stoga motrali pozabaviti inspekcijski i istražni organi jer su neki od korisnika kupališta nasipanjem, bukvalno uduplali površinu plaža na kojima kasnije postavljaju mobilijar i naplaćuju njegovo korišćenje. Donje Seljanovo i Luka kod Plavde u Tivtu, Žuta plaža u Kotoru, Rose i Kumbor u Herceg Novom, samo su neki od takvih primjera devastacije prirode radi nečijih komercijalnih interesa…

To indirektrno potvrđuju i iz Morskog dobra ističući da će to JP “u skladu sa svojim nadležnostima i  pojačanim kontrolama preduzimati sve neophodne radnje, kako bi se zaustavila devastacija obale.”

Nasipanje plaža foto Boka News 

„Aktivnosti dosadašnjeg nasipanja novim pješčanim nanosima na plaže na području zaštićenog područja Kotorsko-risanskog zaliva procjenjivane su na osnovu studije zaštite, a za sve nepravilnosti koje su uočene, JPMDje  obavještavalo nadežne inspekcije na dalje postupanje. U prethodnom period Institut za biologiju mora, u načelu je davalo negativno mišljenje za ovakve aktivnovnosti, uzimajući u obzir da nasipanje pijeska u akvatoriji šteti biodiverzitetu. Što se tiče nasipa na kopnenom dijelu, prevashodno se odnosilo na plaže koje su bile oštećene prilikom erozije. Upoređujući podatke iz ranijih zahtjeva za koje je Sektor za zaštitu prirode, monitoring, analizu i izvještavanje izdavao stručno mišljenje, konstatovano je da na veliki broj plaža nije utvrđena opravdanost sprovođenja aktivnosti nasipanjem pijeskom.”- kazala je portparolka Morskog Dobra Kristina Rafailović.

Direktor IBMK ističe da smo kao društvo, „u Crnoj Gori  još uvijek daleko od razvijene svijesti koliko je štetno nasipanje raznog materijala u more i koliko je za živi svijet, važan taj priobalni pojas.“

„Poznato je, ako ne svima onda većini, da je Kotorsko-risanski zaliv bio u riziku od izbacivanja sa UNESCO  liste zbog prekomjerne izgradnje, a to svi vide svakog dana. Ono što se  ne vidi u moru, ne znači da ne postoji i da ne ukazujemo na značaj tih organizama i tih staništa, ali ovakvo ponašanje potvrđuje da nemamo dovoljno svijesti  o značaju ovih staništa,  njihovoj zaštiti, posebno u dijelu UNESCO-ove kulturne i prirodne svjetske baštine.“- podvlači Joksimović.

IBMK: PITAJU NAS SAMO FORMALNO

Direktor  IBMK dr Aleksandar Joksimović kazao nam je da je Institut 2018. godine radio studiju za JPMD i tom prilikom je  analizirano u opštini Kotor 41 lokacija, u opštini Tivat 11 lokacija i u opštini Herceg Novi 51 lokacija za potencijalno širenje plažnih kapaciteta nasipanjem mora.

Prihranjivanje mora Donja Lastva – foto arhiv Boka News

„Za svaku lokaciju je od strane JPMD  data predviđena količina materijala za nasipanje i naznačeno je da se  nasipanje planira na već postojećim plažama, a minimalno u more. Na  osnovu stanja na terenu i predviđene količine materijala za nasipanje  data su mišljenja za sve lokacije i mišljenje o stepenu uticaja nasipanja je dato u četiri kategorije (nije značajno, manje značajno, značajno i veoma značajno). U studiji Instituta je takođe naznačeno da, ukoliko se koristi drugačiji  materijal od naznačenog, drugačija količina i drugačija mikrolokacija nasipanja u  more umjesto na postojeće plaže, uticaj se mijenja, naravno u negativnom smislu. Da li se kontroliše količina i tip materijala, te način njegovog nasipanja, nije nam poznato. Osim toga, na nekim drugim lokacijama u zalivu je došlo do velikog nasipanja obale, ali za te  lokacije  nije bilo traženo mišljenje Instituta, niti  Institut daje  saglasnost za te aktivnosti.“- ističe Joksimović.

On je potvrdio da IBMK nema saznanja o količinama nasutog materijala koje su ovih dana već prosute u more na bokeljskim plažama ili će to tek biti urađeno, te je ponovio da je generalno, to veoma štetna aktivnost za živi svijet u moru. Nasuti pijesak i kamenje naime, pod morskom površinom prave pravu pustinju sličnu Sahari, poottpuno mijenjajuči habitat brojnim životnjskiim i biljnim vrstama koje inače žive u osjetljivom i biološkmi izuzetno značajnom priobalnom pojasu, a milioni živih organizama –školkjski, rakova, nekih vrsta riba, algi i ostalih živih bića, bivaju bukvalno živi zatrpani, kako bi se proširile plaže i kupalima koji plaćaju mobilijar, ulazak u more učinio udobnijim. Sve to, u državi koja je na papiru zvanom Ustav i ekološka, dešava se uz gromoglasno ćutanje ekoloških NVO i aktivista za zaštitu prirode.

Joksimović je naglasio da će IBMK „i u budućem periodu biti uporan preporukama i slanju apela i poruka u cilju podizanja svijesti o životno važnom očuvanju prirode koja je naš dom.“

“Sačuvajmo našu majku Planetu Zemlju i živi svijet na njoj, drugog izbora nemamo. Neka to bude čojstvo sadašnjeg vremena, Neka ovo bude i naša poruka u susret 5. junu, Danu životne sredine.“- zakjučio je on.

Najčitanije