5.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Egzotična riba iz Indijskog okeana osvaja Jadran

Tamna mramornica

Hoće li sutra u Jadranskom moru biti pravo čudo ako vidite ili pak ulovite autohtone vrste ribe, kao što su recimo salpe?

I to ne zbog njihovih prirodnih neprijatelja u morskom okruženju, već zbog – čovjeka! Preciznije, zbog globalnog zatopljenja koje smo svojim načinom života potaknuli, pa se sada temperatura u morima diže i time uvjetuje promjenu u sastavu flore i faune, te odnosima u morskom ekosustavu.

Realna opasnost

A zašto bi iz našeg mora moglo nestati ili se smanjiti brojnost salpi, upitali smo stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo:

– Prije svega, u našem moru je sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita, samim tim i u lovinama ribara.

Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka u plovama ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.

Naime, u cijelom istočnom dijelu Mediterana potisnula je salpu, zajedno sa svojom srodnom vrstom bodljikavom mramornicom Siganus rivulatus. Smanjila je brojnost salpe, kao i njezinu vertikalnu distribuciju. Moguće je, odnosno postoji opasnost da se isto dogodi i u južnom dijelu Jadrana, jer je tamna mramornica itekako prisutna u našem moru uzduž obale, dok je za sada bodljikava mramornica samo jednom utvrđena u području Jadrana.

O kakvoj vrsti ribe se radi i od kada je, uopšte, prisutna u Jadranskom moru?

– Ona inače obitava u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uzduž istočne obale Afrike do Mauricijusa i otoka Reunion te Arapskog zaljeva. Prvi je put ulovljena u Jadranu kod Mljeta, a jedan je primjerak ove vrste snimljen i podvodnom videokamerom u Tršćanskom zaljevu u ljeto 2010. godine. Lesepsijski je migrant, odnosno ušla je u Sredozemlje kroz Sueski kanal.

Otrovne bodlje

Je li već utvrđeno kako se ta nova vrsta i mrijesti kod nas, ako se već sedam godina udomaćila u našim vodama?

– Prema sadašnjim podacima, izgleda da je ova vrsta uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru, jer su, pored svega navedenog, utvrđeni i juvenilni stadiji, odnosno mlađ, što ukazuje na veliku mogućnost da se vrsta i mrijesti u Jadranu.

Kada nam stigne nepoznata riba, uvijek se pitamo je li otrovna i je li konzumna?

– Od manjeg je ribarstvenog značaja, i to iz dva razloga – ima otrovne bodlje, no srećom otrov nije opasan za ljudski život već je samo ubod bolan, a meso joj baš i nije previše ukusno. Zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja u istočnom Sredozemlju, kao i u afričkim zemljama (Libija, Tunis i Egipat), i to prilikom korištenja mesa ove vrste u prehrani, no nekih težih posljedica nije bilo.

Tamna mramornica

Najčešća lovna dužina ove vrste je između 10 i 22 cm, a ulovljen primjerak kod Mljeta bio je dugačak 17,3 cm. Maksimalna dužina koju može doseći je 30 cm, a starost 7 godina. Najbolje joj pogoduje tvrdo morsko dno, najčešće kamenito ili pjeskovito-kamenito, ponekad s naseljima koralja, te uz bujnu vegetaciju, i to na dubinama od 2 do 40 m. Mrijesti se od aprila do avgusta. Uglavnom se hrani smeđim algama.

Najčitanije