30.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Evropski parlament – Prihvaćen zakon Biljane Borzan o trajanju uređaja

Evropski parlament Foto: Ilustracija / Shutterstock

Evropski parlament velikom je većinom donio zakon Biljane Borzan kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvode oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka. Zakon je donesen s 593 glasa za, 21 protiv, 14 sudržanih. Sada počinje teći vrijeme koje je dano industriji da se prilagodi, a promjene će najkasnije biti uvedene do 2026.

– Uvriježila se praksa u kojoj ste vi kao potrošač usmjereni isključivo u jedan smjer, a to je da kupite novo, rekla je Biljana Borzan, potpredsjednica socijaldemokrata u Europskom parlamentu, i istaknula da će se novim zakonom dokinuti takva praksa i bolje zaštititi potrošačka prava građana koji smatraju da su uređaji prije trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

Najviše uređaja pokvari se između druge i treće godine upotrebe, odnosno nakon isteka obveznog jamstva, pokazalo je istraživanje socijaldemokratkinje. Borzan je naglasila da je teško dokazivo da je proizvođač namjerno ugradio kvar u uređaj, ali da je osmišljen način kako osigurati da potrošači biraju trajnije uređaje.

– Vrlo je teško dokazati, čak i ako ste vrhunski inženjer, teško ćete dokazati da je neki dio stavljen u uređaj baš da ga pokvari prije vremena. Išli smo na jedan posredan način, kako motivirati proizvođače da proizvode kvalitetnije uređaje, rekla je Borzan.

U trgovinama na prostoru EU-a bit će podsjetnik na obvezno jamstvo od dvije godine na sve uređaje, čega većina građana nije svjesna, dok će proizvođač moći istaknuti komercijalno jamstvo na samim uređajima.

– Dok to ne postane uvriježeno, ljudi će, kad vide oznaku 2 na uređaju, misliti da je to samo 2, a ne 4 (godine jamstva). Ili kad vide 5, da to nije 5, već zapravo 7, rekla je Borzan. Izvjestiteljica je rekla da će se na ovaj način motivirati proizvođače da proizvode kvalitetnije proizvode, a istodobno demotivirati potrošače da kupuju proizvode s kraćim jamstvom.

– U praksi, u trgovini kupujete nekakav uređaj i u jednom dijelu trgovine na hrpi su svi uređaji tog tipa, primjerice hladnjaci. Jedan je označen s oznakom 2, jedan s 3, jedan s 5. Onaj koji ima veću brojku je konkurentniji, a onaj koji ima manju znači da je proizvođač sam nesiguran u svoj proizvod, jamči svega možda godinu ili može čak biti nula, odnosno može biti da ne jamči ništa osim onog obveznog jamstva. Taj proizvod će biti automatski manje zamijećen među kupcima jer će svatko tražiti što veću brojku, objašnjava Borzan i dodaje da se očekuje da će ovaj način potaknuti natjecanje među proizvođačima.

Nije zeleno sve što se predstavlja kao zeleno

Potrošači pri kupnji proizvoda sve više razmišljaju o njihovu utjecaju na okoliš. Proizvođači su toga svjesni pa ih zavaravaju uglavnom nepotkrijepljenim tvrdnjama poput “zeleno”, “prirodno”, “održivo”, “ugljično prihvatljivo”. Zato će se zabraniti iznošenje općih tvrdnji o prihvatljivosti određenog proizvoda za okoliš u slučaju da se temelje na kompenziranju okolišnih učinaka poput kupnje ugljičnih kredita ili ako se ne može dokazati njihova učinkovitost na okoliš.

Proizvođači će i dalje moći stavljati slične oznake i tvrdnje na svoj proizvod, ali će se to pitanje početi regulirati. To mora biti provjereno od ovlaštenog tijela, ta oznaka ili tvrdnja mora imati neku osnovu. Jednako tako, ako označavate da će proizvod u budućnosti imati nekakav pozitivan učinak na okoliš, morate imati plan provedbe i provjerljive ciljeve, rekla je Borzan.

Popravak uređaja

Borzan je istaknula da je “cilj imati dobro informiranog potrošača koji zna što kupuje”. Potrošače će se dodatno zaštititi tako što će im proizvođači i trgovci morati osigurati informacije o mogućnostima popravka uređaja prije nego što se odluče za kupnju.

U direktivi se navodi da bi potrošače prije kupnje proizvoda trebalo informirati “o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti rezervnih dijelova potrebnih za njegov popravak, uključujući trajanje razdoblja tijekom kojeg su dostupni rezervni dijelovi i pribor, kao i postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak, kao i alata i usluga za popravak”.

Godišnje se u svijetu baci 45 milijuna tona elektroničkog otpada, od čega se samo 20 posto reciklira, upozorila je Borzan na porazni podatak. Popravak uređaja jedan je od načina da se takav otpad manje gomila, barem u Europi.

– Nama nije cilj uništiti radna mjesta, nego natjerati industriju da u svojim kapacitetima usmjere svoju proizvodnju na rezervne dijelove, na širenje mreže servisa kako bi približili popravak građanima, dodala je Borzan.

Izvor:HRT

Najčitanije