35.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Fešta “Kotorska pašta“ – omaž Dragani Knežević

Oko hiljadu komada kotorske pašte/krempite koje su po originalnom receptu iz čuvenog „Zdravljaka“ s ljubavlju i pažnjom umijesile, ispekle i filovale Radojka Drašković, Melita Krivokapić, Vijoleta Franović, Rajka Tasić, Vjera Vičić i Željka Mračević, planulo je na Trgu ispred katedrale Sv. Tripuna tokom održavanja 11. Fešte posvećene ovoj tradicionalnoj deliciji.

Veče je bilo i edukativno i zabavno- mladi su kroz mini-kviz i slatke nagrade naučili puno o istoriji, načinu pripreme, sastavu kolača, a kada su zapjevale članice Gradskog hora „Nikola Đurković“ i počele da nižu pjesmu za pjesmom, prisutnma je već išla voda na usta čekajući da probaju poslasticu poređanu uredno na stolovima uz katedralu. Zatim su krenuli redovi turista i starosjedioca, koji su strpljivo čekali svoj red i svoj pjat, svaki sa po dvije šnite krempita. Apetiti su se povećali uz višeglasno pjevanje klape „Incanto“, koja je mediteranskim melodijama napravila divan štimung, te je raspoloženje nakon degustacije kulminiralo i plesom. Domaći i furešti uživali su svim čulima.

Fešta je organizovana kao omaž Dragani Knežević, koja je začela ideju o ovoj manifestaciji i punih 10 godina posvetila da od zaborava otrgne kotorsku paštu, te dala veliki doprinos tome da se ona danas nađe u ponudi svih restorana i kafeterija u Starom gradu. Njen duh i ljubav prema kotorskoj pašti živi kroz ovu manifestaciju, naglasila je Emilija Radulović iz TO Kotor.

Kotorska pašta

-Sada kad je noć poodmakla, radost je preovladala tugu zbog toga što nam nedostaje naša Dragana. Početak večeri je bio izuzetno emotivan, za mene posebno, jer sam je poznavala dugo godina, nevezano za ovo bile smo izuzetni prijatelji, tako da sam veoma dirnuta u vezi svega što je povezano sa njom. Sarađivale smo uspješno 10 godina, održavale smo radionice, manifestacije u ŠC Kamelija, na trgovima kotorskim, to je ostavilo divne uspomene, kazala je za Boka News Željka Mračević, koja je uz šarmantan osmijeh dijelila tanjire sa kotorskom paštom.

-Napravile smo oko hiljadu komada i, kako stvari idu, neće ih ostati, jer ljudi stalno pristižu. Izuzetno sam zadovoljna, srećna, puna emocija, voljela bih da se ova tradicija nastavi. Naš san je bio da kotorska pašta postane domaći brend, a mi smo na tom putu. Svi restorani u Kotoru imaju u svojoj ponudi ovu slasticu, a čak i u Beogradu smo u jednom jelovniku na Adi našli ponudu pod nazivom „Kotorska pašta“, kazala je Željka.

Kotorska pašta

Zahvaljući poslenicima TO Kotor na izvrsnoj organizaciji dr Bruna Lončarević, nova predsjednica MZ Stari grad, potsjetila je da nekada u Kotoru nije bilo poslastičarnice, nego su bile pašticerije, te otuda i naziv „Kotorska pašta“. Sjeća se stare pašticerije „Zdravljak“ u Kući Bjeladinovića, gdje je kao dijete imala priliku da se sladi delicijama.

-I danas se sjećam nje -zato što taj okus, to bogatstvo i ljepota ostaje u našim ustima još od djetinjstva, a pogotovo kad se obnovi ovakvim divnim krempitama-paštama koje nude naše sugrađanke. Nije ni čido da mi to volimo. Ovo je bio omiljeni kolač Napoleona i njegove žene, volio ga je i Franc Jozef i njegova prelijepa Sisi, potsjeća Lončarević i dodaje da na teritoriji bivše Jugoslavije postoje razne verzije – “bledska krempita”, “samoborska kremšnita”, ali je po ocjeni mnogih  “kotorska pašta” nenadmašna. Zbog toga bi, poručuje Lončarević, recept trebalo da njeguju žene svih generacija, što im je olakšano objavljivanjem brošure TO Kotor. U njoj se nalazi zapis recepta Melite Krivokapić, naslijeđen od Darke Franović, nekad zaposlene u pekari “Zdravljak” gdje je kotorska pašta svakoga dana bila na meniju. Inicijatorka za objavljivanje brošure „Kotorska pašta“ je Anita Kapetanović iz TO Kotor.

    Željka Mračević uz osmijeh dijeli kolače

Pored ove, prisutni su dobili i besplatnu brošuru „Dobrotska torta“ iz edicije “Nasljeđe ukusa“sa receptom na našem i engleskom jeziku. O “kraljici bokeljske trpeze” govorila je Nadežda -Nada Radović profesorka književnosti u penziji, zaslužna za status vještina izrade „Dobrotske čipke“ i „Dobrotske torte“ kao Nematerijalne baštine Crne Gore. Radović je objasnila da je svaka porodica u Dobroti imala svoj recept za ovu tortu, te da se recept prenosio između domaćinstva i „ s koljena na koljeno“. Govoreći o liku i djelu Dragane Knežević, naglasila je da je Kotor ovom manifestacijom  dobio „nešto što je posebno, a naše je“, te da su nakon toga krenule i fešte „Risanski makaruli“, „Stolivski bomboni od koštanja“ i dr.

Prije 11 godina kotorska pašta je bila „lokalna delicija“ pomalo zaboravljena i u gradovima gdje se konzumirala, jer Dubrovčani su ovdje dolazili na kotorsku paštu, kao i  naši sunarodnici iz drugih gradova. Upornim radom Dragane knežević ova delicija je postala nezaobilazna ponuda u gotovo svim restoranima i kafeterijama u našem gradu, ali i šire. Potrudićemo se da ova fešta traje, kako bi naše gastronomsko naslijeđe kao i svako drugo bilo očuvano, unaprijeđeno i sačuvano za generacije koje dolaze, poručio je Jovan Ristić, direktor TO Kotor.

Da je gastronomija značajan aspekt kulture življenja koja razvijala se pod uticajem raznih kultura i prilika., istakla je Emilija Radulović, turistička poslenica i voditeljka programa, te kao najpoznatije slatke delicije istakla „Dobrotsku tortu“ i „Kotorsku paštu“.

Više fotografija na našoj facebook strani.

 /M.D.P./

Najčitanije