Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je 18. maja da su Finska i Švedska službeno podnijele zahtjev za pridruživanje najvećem vojnom savezu, što je potez vođen sigurnosnim težnjama zbog ruskog rata u Ukrajini.
“Srdačno pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO-u. Vi ste naši najbliži partneri”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon što je primio njihova prijavna pisma od ambasadora dvije nordijske zemlje. “Ovo je dobar dan u kritičnom trenutku za našu sigurnost.”
Prijavu sada mora razmotriti 30 zemalja članica Alijanse. Očekuje se da će taj proces trajati oko dvije sedmice, iako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već izrazio rezerve u pogledu pridruživanja Finske i Švedske.
Ako njegove primjedbe budu otklonjene, a razgovori o pristupanju prođu kako se očekuje, Finska i Švedska bi u roku od nekoliko mjeseci mogle postati članice. Proces obično traje između osam i 12 mjeseci, ali NATO želi da procedura prođe brže s obzirom na rusku prijetnju.
Kanada, na primjer, kaže da očekuje da će ratifikovati pristupni protokol za samo nekoliko dana.
Stoltenberg je rekao da su saveznici u NATO-u “odlučni da rade na svim pitanjima i donesu brze zaključke”.
“Svi saveznici se slažu o važnosti proširenja NATO-a. Svi se slažemo da moramo stajati zajedno i svi se slažemo da je ovo historijski trenutak koji moramo iskoristiti”, rekao je on novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu.
Javno mnijenje u Finskoj i Švedskoj se značajno promijenilo u korist članstva u NATO-u otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. februara.
Finska i Švedska blisko sarađuju sa NATO-om. Imaju funkcionalnu demokratiju, dobro finansirane oružane snage i doprinose vojnim operacijama Alijanse i zračnoj policiji. Sve prepreke s kojima se susreću bit će samo tehničke ili eventualno političke prirode.
