29.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Galeb – Bio je ponos bivše države, a sada se niti na drugi natječaj baš nitko nije javio

Galeb – Foto: Grad Rijeka

Radovi na obnovi i pretvaranju broda Galeb u plutajući muzej u završnoj su fazi u kraljevičkom škveru, no projekt i dalje nije zaokružen jednom važnom stavkom – na natječaj za hotel i ugostiteljski objekt, za koje je Grad Rijeka predvidio 993 četvorna metra površine broda, nije se javio nitko.

Bio je to već drugi natječaj za komercijalne sadržaje na Galebu čija je ukupna površina 5549 kvadrata, a Grad će sada morati još jednom analizirati uvjete za budućeg koncesionara te prilagoditi i mijenjati ono što je odbilo potencijalne ulagače kojih, navodno, ima.

Natječaj je bio proveden ljetos, s produljenim rokom, zaključen je 28. kolovoza i na njega nije stigla niti jedna ponuda, iako je gradonačelnik Marko Filipović bio optimist. Prema njegovim riječima, nekoliko je poduzetnika uoči natječaja i tijekom njega za zakup dijela broda Galeb iskazalo interes za ugostiteljsku i djelatnost smještaja, no taj interes, nažalost, nije i formaliziran. Dok Grad bude analizirao uvjete i donosio odluku o novim postupcima vezanim uz najam komercijalnih sadržaja na Galebu, kako navodi Filipović, prenamjena broda u muzej se nastavlja, piše Jutarnji.

Neodređene stavke

Budući da do provođenja prvog propalog natječaja nisu bili poznati uvjeti priveza Galeba i površina palube koju će zauzeti oprema, na prvom natječaju površina palube broda koja ide u zakup nije bila precizirana, nego je samo bilo navedeno “do 343 četvorna metra”, što je bilo ispravljeno u novom. Sada je, pak, stajalo da je površina otvorene palube koja se daje u zakup 269 četvornih metara.

Za ugostiteljski objekt i hostel predviđeno je manje od petine ukupne površine broda, a Grad ih je namjeravao iznajmiti po cijeni od 10.943 eura mjesečno, odnosno 11,02 eura po kvadratu. Iako su i cijena kvadrata i jamčevina, koja sada iznosi 41.036 eura, smanjeni u odnosu na prvi natječaj, formalno iskazanog interesa i dalje nema.

U natječaju je, međutim, i dalje bilo stavki koje su prilično neodređene, pa je tako zamišljeno da budući koncesionar plaća 17,90 posto ukupnih troškova održavanja i ispitivanja svih tehničkih sustava broda sa svim potrebnim servisima, osim sustava klimatizacije i ventilacije. Budući da je ovo prvi slučaj da se neki brod pretvara u muzej, još uopće nije poznato koliko bi ti troškovi mogli iznositi.

Probijeni rokovi

Nisu poznati ni troškovi uređenja hotela, restorana i terase koje bi budući koncesionar, prema posljednjem natječaju, trebao preuzeti na sebe, za što će biti oslobođen plaćanja zakupa na pet godina. Prema cijeni zakupa određenoj u natječaju, radi se o “poštedi” vrijednoj oko 200 tisuća eura, no pitanje je ostaju li radovi na uređenju komercijalnih sadržaja u tim okvirima.

Tu je još jedan detalj u jednadžbi punoj nepoznanica za budućeg koncesionara, a to je mjesto na kojem će Galeb biti vezan. Naime, iako se, kada se krenulo s projektom broda muzeja, govorilo da bi lokacija trebala biti na riječkoj rivi, uz neki od gatova, ili na početku lukobrana Molo longo, blizu Putničkog terminala, sada je određena lokacija pokraj dizalica na Molo longu. To je oko kilometar, odnosno desetak minuta hoda od Rive Boduli, dakle centra Rijeke, što smanjuje atraktivnost lokacije, posebice po lošem vremenu.

Također, u ovom trenutku još nije poznato hoće li i pod kojim uvjetima riječka putnička obala, odnosno riva, biti pretvorena u marinu za superjahte, što je želja tvrtke ACI Gitone koja gradi marinu u Porto Barošu. Superjahte bi mogle blokirati pogled na Galeb koji, zabijen tamo kod dizalica, s njima pada u drugi plan i teško da može opravdati ulogu atrakcije u riječkoj luci.

Obnova Galeba, koji je u kolektivnoj memoriji ostao zapamćen kao Titova ploveća rezidencija i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice na kojem su vojnu obuku prošli deseci tisuća “Titovih mornara”, počela je 2019., no rokovi su nekoliko puta probijani, zbog pandemije, rasta cijena materijala i drugih predvidljivih i nepredvidljivih problema jer se radi o “pionirskom projektu”.

Sada su radovi u završnoj fazi, s dovršenošću većom od 90 posto, a nakon završetka rekonstrukcije i restauracije slijedi opremanje muzeja. U Grad Rijeci kažu da se izvode radovi na polaganju opreme i elektrokabela, a planirani dovršetak je u proljeće 2024. godine.

Mnogo sadržaja

Muzej koji tematizira povijest broda ušao je, u paketu s već tri godine otvorenom Palačom šećera, u projekt revitalizacije kulturne baštine u turističke svrhe koji EU financira s 85 posto sredstava. S Galebom nije išlo toliko glatko kao s Palačom šećera, pa je izvođač radova, kraljevički Dalmont, izabran tek na drugom natječaju, za 46,8 milijuna kuna bez PDV-a. Iako se sada ne može reći kolika će biti ukupna cijena nakon završetka radova, procjenjuje se da bi mogla doseći oko 15 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego što se računalo 2019. godine kad se kretalo u projekt obnove.

U usporedbi s cijenama drugih muzeja u Hrvatskoj i Europi, ipak se ne radi o tako velikom novcu, a kako muzejska djelatnost sama po sebi nije isplativa, apsurdno je govoriti o povratu ulaganja. Za usporedbu, Spomenik domovini u Zagrebu, koji ne služi apsolutno ničemu, stajao je oko pet milijuna eura, dakle trećinu vrijednosti Galeba koji će posjetiteljima nuditi mnogo sadržaja.

S obzirom na to da su Titov brod, koji je još od ministra Bože Biškupića zaštićeno kulturno dobro pa se ne smije potopiti, već posjetile brojne televizijske ekipe iz cijelog svijeta, a nedavno je na njemu snimao film i oskarovac Gabriele Salvatores, interes za Galeb postoji već i prije nego što je dovršena njegova obnova.

Usto, rekonstrukcija Galeba je golem i važan posao za Dalmont, hrvatsku tvrtku koja je brodogradilište u Kraljevici podigla iz pepela i sačuvala radna mjesta i brodograđevnu industriju u tom kraju.

Bio je brod za prijevoz banana i njemački minopolagač, potopili su ga saveznici, a Tito obnovio

Brod je dug 117 metara, a sagrađen 1938. u Italiji za prijevoz banana. Nakon što je kratko bio dio talijanske trgovačke flote, prenamijenjen je u vojne svrhe. Bio je torpediran i umalo potopljen kod Egipta, a zatim je, nakon kapitulacije Italije, prešao u ruke Nijemaca i bio minopolagač pod imenom Kiebitz.

No, 25. studenoga 1944. u riječkom akvatoriju potopila ga je jedna od savezničkih bombi. U Jugoslaviji je izvučen s morskog dna i obnovljen te je na njemu Tito 1953. išao u prvi državnički posjet Velikoj Britaniji.

Oko Galeba su se gradili i mitovi, poput onih da su na njega dolazile i filmske zvijezde kao što su Sophia Loren i Richard Burton.

Međutim, tijekom istraživanja povijesne građe za budući muzej to se pokazalo netočnim – Tito je, naime, filmske zvijezde primao na svojoj jahti na Brijunima, a ne na Galebu koji je većinu životnog vijeka bio brod JRM-a. I neviđeni luksuz na Galebu pokazao se kao mit

Najčitanije