“Kada su se trotineti prvi put pojavili u Podgorici, nije ni bilo toliko biciklističkih staza, ali se lakše moglo voziti, s obzirom na to da su vozači automobila bili malo obazriviji, što sada nije slučaj“, kaže Matija koji je među prvima koristio ovo prevozno sredstvo.
Vožnja električnih trotineta nije zakonski regulisana pa ih tako korisnici voze kuda sami žele – po trotoarima, biciklističkim stazama ili ulicom. Ni brzina nije zakonski ograničena, već je korisnicima jedino ograničenje brzina koju sam trotinet može dostići.
Matija Miljanić, koji koristi električni trotinet kao prevozno sredstvo, kaže da uglavnom vozi brzinom od 25-30 km/h.
“Postoje sada trotineti koji mogu ići do 50km/h, međutim s obzirom na konstrukciju trotineta, to ne bih preporučivao“, savjetuje on.
Matija svoj trotinet vozi po biciklističkim trakama, a kada ih nema metar u automobilskoj traci.
“Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima električni trotineti nijesu određeni kao vozila, tako da za iste nijesu propisani uslovi koje moraju ispunjavati da bi mogli učestvovati u saobraćaju, te samim tim nijesu propisani ni uslovi koje moraju ispunjavati vozači istih kada učestvuju u javnom saobraćaju“, navode iz Uprave policije.
Samim tim, službenici saobraćajne policije, kako kažu, nemaju zakonski osnov za sankcionisanje ovih učesnika u saobraćaju ali ih ,,svakodnevno upozoravaju na opasnosti na koje mogu naići“.
Dodaju i da su ,,inicirali izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja, kako bi se stvorili uslovi za sankcionisanje ovih učesnika u saobraćaju, a ne samo kontrolisanje.“
Djeca zaobilaze zabrane koristeći kartice i naloge roditelja
Električni trotineti se sve više iznajmljuju, a to je pokrenuto kao trend “dijeljenja“ mikroprevoznih sredstava, koji postoji skoro svuda u Evropi.
U Podgorici odnedavno, pilot projektom Glavnog grada i Turističke organizacije Podgorica, omogućeno je i iznajmljivanje električnih trotineta koje vrše privatne kompanije.
Ipak “kućnim redom“ koji propisuje brzinu vožnje do 20 km/h, uređeno je samo parkiranje, tako da ne ometa kretanje pješaka i OSI, zabranjuje vožnju pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, obavezuje korisnike na kretanje biciklističkim stazama, poštovanje saobraćajne signalizacije, nošenje zaštitne opreme i pridržavanje pravila iz Zakona o bezbijednosti saobraćaja.
U kućnom redu nijesu navedene sankcije koje sljeduju korisnike ako ga ne poštuju.
Navodi se i da je osobama mlađim od 18 godina zabranjeno korišćenje iznajmljenih mikroprevoznih sredstava, ,,s obzirom na to da se maloljetnici ne mogu registrovati na aplikaciji.“
Ipak ova prevozna sredstva veoma su primamljiva djeci.
Majka petnaestogodišnjaka za portal Zumiraj kaže da je donedavno njen sin iznajmljivao trotinet preko njenog naloga.
“Ja to ne koristim, a njega smo puštali, imao je i svoj trotinet prije pa mu se pokvario. Ali kad se desilo ono u Zeti otac mu je zabranio i više ne koristi“, priča ona aludirajući na saobraćajnu nezgodu koja je rezultirala smrtnim ishodom maloljetne osobe, a koja je koristila električni trotinet.
Gokalp Ustun, suosnivač kompanije koja pruža usluge iznajmljivanja u Crnoj Gori, kaže da njihova kompanija traži broj lične karte i izjavu da je osoba starija od 18 godina prilikom formiranja naloga.
“Ponekad ukoliko je potrebno tražimo i fotografiju ličnog dokumenta kao dokaz. Planiramo da ubuduće imamo i e-provjeru u realnom vremenu, a predali smo zahtjev vladi“, navodi Ustun.
On pojašnjava da kada je riječ o kršenjima pravila kućnog reda, zadržavaju pravo da novčano sankcionišu korisnike, ali osim nepropisnog parkiranja i krađe ne precizira da li su reagovali.
“Krajnja instanca je banovanje korisnika sa sajta“, kaže Ustun.
Izmjene Zakona o bezbijednosti saobraćaja prijeko potrebne
I prije, ali naročito nakon saobraćajne nezgode koja je u Zeti rezultirala smrtnim ishodom maloljetne osobe koja je upravljala električnim trotinetom, apelovalo se na roditelje da svojoj djeci ne dozvoljavaju da ih koriste.
Nakon saobraćajne nezgode, iz NVO sektora apelovali su da se makar ograniči upotreba do 16. godine, dok su za starije od 16 godina preporučivali obaveznu zaštitnu opremu i ograničenje brzine.
Iz Uprave policije obavijestili su nas da je tokom 2022. godine prijavljeno pet saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali električni trotineti.
“U tim nezgodama četiri lica su zadobila teške tjelesne povrede dok je jedno lice smrtno stradalo“, poručuju iz UP.
Dodaju da je “evidentno povećan broj djece koja upravljaju električnim trotinetima u javnom saobraćaju, pa službenici Uprave policije koji svakodnevno upozoravaju ove učesnike u saobraćaju ujedno i apeluju na roditelje da ne omogućavaju svojoj djeci da učestvuju u javnom saobraćaju sa električnim trotinetima iz razloga bezbjednosti“.
Iz NVO Biciklo.me kažu da prema najnovijim istraživanjima, najveći broj fatalnih udesa u kojima stradaju vozači električnih trotineta dešavaju se usljed udara automobila.
,,Konkretno, istraživanje rađeno u SAD pokazalo je da se 60% udesa u kojima korisnik trotineta biva udaren od strane automobila dešava na pješačkim prelazima. U takvim nezgodama, trotinet gotovo uvijek dolazi sa desne strane automobila, odakle vozač obično ne očekuje vozilo u pokretu. Nezgode u kojima stradaju korisnici trotineta nedvosmisleno ukazuje na to da u gradovima nedostaje bezbjedna i kvalitetna infrastruktura za nemotorizovane vidove prevoza“, kažu iz Biciklo.me.
Savjetuju da nadležni prilikom izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a kada su u pitanju mikroprevozna sredstva posebnu pažnju posvete praksi u Evropi, a naročito pri izmjenama preporučuju da se ova vozila ne koriste na trotoarima.
“Takođe, preporučujemo da se brzina kretanja trotineta ograniči na oko 20 km/h, kako bi se smanjila mogućnost povrede. Ne preporučujemo obavezu nošenja kacige u urbanim područjima, već bi akcenat trebalo staviti na ograničenje brzine na gradskim ulicama, kako vozača trotineta tako i vozača motornih vozila, jer je to najbolji način za sprečavanje saobraćajnih nezgoda“, kažu oni.
Biciklo.me će, poručuju, aktivno pratiti postupak izmjena i dopuna ovog zakona, i to ne samo kada su u pitanju električni trotineti.
Podgorica idealna za električne trotinete
Iako je još uvijek neuređena i nova oblast, ne treba zanemariti da su električni trotineti i pozitivan aspekat gradske mobilnosti kada se savjesno koriste.
“Električni trotineti kao novo sredstvo mikromobilnosti mogu pomoći u smanjenju zagađenja i saobraćajnih gužvi ukoliko vozači zamijene automobile ovim vidom prevoza. Zbog toga bi njihovu upotrebu trebalo pažljivo urediti, kako bi se osigurala bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i istovremeno poboljšala efikasnost ovog prevoznog sredstva. U tom smislu, trotineti predstavljaju korisnu alternativu u urbanom saobraćaju, koja se lako može kombinovati sa drugim oblicima mobilnosti“, poručuju iz Biciklo.me.
Ni za bicikla nijesu problem ukoliko je biciklistička infrastruktura kvalitetna.
“Zato je potrebno graditi bezbjednu, efikasnu i dovoljno široku biciklističku infrastrukturu, koja podstiče građane da umjesto automobilom putuju nekim održivim vidom prevoza“, kažu oni.
,,Podgorica je, što bi se u narodu reklo “Bogom dana” za vožnju trotineta, s obzirom da se radi o ravnici, i da nema puno uzbrdica, koje drastično crpe bateriju“, priča Matija, a dodaje i da je najviše poteškoća u vožnji imao zbog nesavjesnih vozača koji nisu baš naklonjeni trotinetima.
,,Kada su se trotineti prvi put pojavili u Podgorici, nije ni bilo toliko biciklističkih staza, ali se lakše moglo voziti, s obzirom na to da su vozači automobila bili malo obazriviji, što sada nije slučaj“, kaže Matija koji je među prvima koristio ovo prevozno sredstvo.
Poručuje vozačima da se ponašaju po propisima, ali strahuje zbog djece koja sa njima nijesu upoznata.
“Time štete reputaciji samog mikroprevoznog sredstva, ali i ugrožavaju sebe i druge u saobraćaju“, zaključuje on.
Na javnim parkiralištima parkiraju se i trotineti iznajmljeni kod privatnika
Dok su električni trotineti bili isključivo u privatnom vlasništvu njihova dostupnost je bila manja, sada govorimo o dostupnosti svima.
Projektom Glavnog grada i Turističke organizacije Podgorice je obezbijeđeno 20 parkirališta za električne trotinete namijenjene za iznajmljivanje ali i za bicikliste, pojašnjavaju iz Glavnog grada. Odnosno, pojašnjavaju kako su parkirališta javna i namijenjena svima.
S druge strane, iz NVO Biciklo.me problematizuju ovakvu odluku, ne samo iz etičkih razloga korišćenja javnih parkirališta za komercijalne svrhe, već i zbog održavanja mobilnosti u gradu.
“Tokom prethodnih 9 godina, Biciklo.me je širom Podgorice postavilo preko 50 parkirališta za bicikla, za šta su sredstva obezbijeđena kroz projekte podržane od strane različitih donatora, uključujući EU i uspješne crnogorske kompanije“, kažu oni, međutim, ta ali i druga javna parkirališta sada zauzimaju vozila privatne firme i služe ostvarivanju dobiti.
Kažu da je firma gotovo sve javne parkinge za bicikla uvrstila u mjesta na kojima se može iznajmiti ili ostaviti trotinet.
“Zauzimanje javnih biciklističkih parkirališta na ovaj način predstavlja ugrožavanje javnog interesa. Ovaj problem se može lako riješiti tako što bi privatne kompanije koje se bave iznajmljivanjem trotineta o svom trošku i uz konsultacije sa gradskom upravom obezbijedile dovoljan broj novih stalaka za parkiranje trotineta za iznajmljivanje“, poručuju iz Biciklo.me.
Iz Glavnog grada tvrde da nemaju ugovor ni sa jednom firmom već da se u ovaj sistem dijeljenja mogu uključiti svi koji posjeduju sredstva za ovu uslugu.
