Budući da je za nešto više od godinu u Herceg Novom uklonjeno preko 200 stabala kanarskih palmi i još toliko sa privatnih površina, te da je od 36 palmi u parku “Boka”, nekadašnjem amblemu grada, ostalo desetak stabala, može se reći da je grad “položio oružje” pred “crvenim surlašem” i u cjelosti izgubio svoju prepoznatljivu vizuru. U Komunalno- stambenom smatraju da su si preostale palme u parku zaražene i da će i one sasvim izvjesno morati da budu uklonjene. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti kažu da je, prema njihovoj evidenciji, u minule četiri godine, samo sa javnih površina uklonjeno 360 palmi.
-U ovih 360 palmi podrazumijevaju se sve vrste (phoenix canariensis, washingtonia robusta, chamaerops humilis), a phoenix canariensis je bilo oko 150 komada. U protekle četiri godine usljed napada surlaša 95 odsto palmi je uklonjeno, po nalogu fitosanitarne inspekcije, kažu u Sekretarijatu za komunalne djelatnosti.
Na privatnim površinama najviše je uklonjenih palmi, pa je tu šteta i najvidljivija.
-Najveći broj palmi se nalazio u dvorištu Opšte bolnice Meljine, vlasništvo Atlas grupe, Instituta “Dr Simo Milošević” i u parku “Boka” koji pripada preduzeću “Vektra Boka”, kažu u pomenutom Sekrtarijatu.
Palme su krasile i 8 kilometara dugo šetalište “Pet Danica”, baš kao i rivijeru. Danas, ne zna se šta teže pada oku, panjevi koji su ostali nakon sječe, duga stabla bez krošnji ostala nakon neuspjelih tretmana ili naprosto puste površine na kojima nije zasađeno ništa po uklanjanju palmi. Svega nekoliko skupina palmi ostalo je u Meljinama, Igalu i Zelenici, no i to je pitanje do kada.
-Sve palme na javnim površinama su tretirane redovno 3 do 4 puta godišnje od strane Komunalno- stambenog preduzeća, a u nekoliko navrata injektirane od strane d.o.o ” Zožeta”. Preostali mali broj palmi i dalje se redovno tretira 4 puta godišnje, tvrde u Sekretarijatu.
Budući da su na mjestima koja su krasile palme fitosanitarna inspekcija i resorno ministarstvo zabranili njihovu ponovnu sadnju, u lokalnoj upravi smatraju da je na tim lokacijama potrebno posaditi maslinu, primorski bor, čempres, lovoriku i primorski hrast. U Sekretarijatu za komunalne djelatnosti dodaju da su u protekle četiri godine uspjeli, koliko- toliko, da odgovarajućim sadnicama biljaka oplemene mjesta koja su nekada krasile palme.
-Tri nove palme su posađene ispred platoa Opštine. Riječ je o vrsti washingtonia robusta. Vrsta palme phoenix canariensis je do daljnjeg zabranjena za sadnju kako bi se spriječilo dalje širenje surlaša. Opština Herceg Novi je u posljednje tri do četiri godine obnovila zelene javne površine sa kojih su uklonjene palme, na način što su na njima zasađene masline, pinije, čempresi i mimoze, kazali su u Sekretarijatu.
Park bez simbola
Park hotela “Boka”, koji je postradao u snažnom zemljotresu 1979. godine, nastao je 1908.godine i rađen je u baroknom stilu. Nekada je predstavljao rijetku hortikulturnu i istorijsku vrijednost sa preko 80 vrsta tropskog i suptropskog bilja, o kojoj je pisao i čuveni engleski prirodnjak Vilijam Vouk. Budući da se u park godinama nije ulagalo, mnogih biljnih vrsta više nema. Od drvenastih vrsta sačuvala se skupina gvozdenog drveta, magnolija, skupina palmi, glicinije i pojedinačni primjerci kamelija, osmantusa i agava. Sada ostaje i bez palmi koje su dominirale parkom. Od 36 palmi koje su ga krasile jedva da je ostalo desetak.
/Ksenija Matović/
