Izlov ribe dinamitom, od nekadašnje socijalne kategorije za preživljavanje, poslednjih godina prelazi u biznis koji za sobom ostavlja pustoš i teško obnovljiv život u priobalju, gdje su eksplozije i najčešće, istakao je direktor Instituta za biologiju mora Mirko Đurović.
On je kazao da je to direktan atak na sve buduće generacije, jer se uništava kompletan biodiverzitet.
“Institut je u više navrata organizovao brojne kampanje, razgovarao sa ribarima i podržavao sve slične akcije. I ovih dana će biti formirana radna grupa koja će koordinirati svim aktivnostima, a u čiji rad će biti uključen i Institut. Međutim, mislim da, koliko god se trudili, ovu aktivnost nećemo moći da iskorijenimo jer je prešla u tradiciju i uvijek će biti. Ali možemo da je svedemo na najmanju moguću mjeru”, naglasio je Đurović za Radio Budvu.
Kako je istakao, mjesta na kojima se najčešće izlovljava dinamitom nazivaju “pustinjom u moru”.
“To su područja koja se kasnije jako teško obnavljaju, jer visokim pritiskom koji stvaraju eksplozije, svi organizmi na dnu budu uništeni. Priobalje, gdje se načešće “baca” dinamit je i najproduktivniji dio mora, čak 90% morskih organizama živi u tom pojasu, do 10 m dubine. Tu počinju i prvi lanci ishrane i njihovim nestankom trpe i ostali, odnosno organizmi na većim dubinama”, kazao je Đurović.
Sličan problem postoji i u susjednoj Hrvatskoj, ali, kako je kazao Đurović, u znatno manjoj mjeri nego kod nas.
“Oni su to riješili tako što su na teren, udruženo, izlazili pripadnici policije, veterinarske i ribolovne inspekcije i na moru i kopnu boravili 24 sata dnevno. Uz takav način rada i dojave, izlovljavanje dinamitom su sveli na najmanju mjeru”, istakao je Đurović.
/J.B./M.M./
