17.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Izučavati Medijsku pismenost kao izborni predmet u školama, znači ići u korak sa vremenom

Panel o medijskoj pismenosti

U Kotoru je danas održana panel diskusija, u organizaciji Instituta za medije Crne Gore, koja je imala za cilj promovisanje Medijske pismenosti kao izbornog predmeta u srednjim školama i dodatne nastave u osnovnim školama, kojoj su prisustvovali direktori osnovnih i srednjih škola iz južne regije, kao i nastavnici koji predaju medijsku pismenost, ili planiraju da je predaju.

U diskusiji su učestvovali novinari Instituta i profesori škola: Olivera Nikolić, novinarka iz Instituta za medije, Zoja Lalović-Bojanić direktorica gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice, Tatjana Krstičević iz O.Š. „Njegoš“ i Sonja Golub-Klenak iz Gimnazije Kotor. Medijatorka je bila novinarka Milica Bogdanović.

Panel o medijskoj pismenosti

Nakon uvodnog izlaganja Olivere Nikolić o strategiji uvođenja izbornog predmeta Medijska pismenost u stručne škole i starije razrede osnovne škole, profesori su govorili o značaju i statusu koji ovaj predmet ima u školama u kojima predaju. Moglo se uočiti da postoje velike razlike u statusu koji predmet ima u gimnaziji „Slobodan Škerović“ u kojoj je formirano šest izbornih grupa, ili Gimnaziji Kotor u kojoj se dio aktivnosti iz ove oblasti – priprema školskog lista „Eho“, sprovodi kroz rad novinarske sekcije. U osnovnim školama aktivnosti se odvijaju kroz dodatnu nastavu i rad u sekcijama.

Tema je izazvala veliko interesovanje i u diskusiju su se uključili direktori i nastavnici.

Panel o medijskoj pismenosti

Mogla su se čuti različita mišljenja direktora: od onih da je neophodno javno promovisati sve izborne predmete u srednjim školama kako bi učenici znali što se u okviru njih izučava, do onih da je uvođenje izbornog predmeta Medijska pismenost u srednjim stručnim školama teško izvodljivo, s obzirom na nezavidan status koji predmeti društvene grupe i maju u ovim školama.

Zaključeno je da je potrebno preispitati opstanak onih izbornih predmeta čiji se sadržaji velikim dijelom preklapaju, a Medijska pismenost iz ih sve, na neki način, objedinjuje. U vremenu digitalne ekspanzije koja je zahvatila i nastavni proces, medijska pismenost je najzaslužnija da opstane kao izborni predmet, ako želimo da idemo u korak sa vremenom.

„Za mržnju , nemam ti kad“

Trend uvredljivog govora koji nerijetko prelazi u govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom, ocijenjeno je u drugom dijelu tribine, koja je naslovljena „Za mržnju , nemam ti kad“.

Panel o medijskoj pismenosti

Profesor sociologije Mladen Živković, kazao je da građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu.

“Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja”, kazao je Živković.

Urednik onlajn radija Bruškin Tomislav Žegura, ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić, kazala je da je etika u medijima pod velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.

Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.

“Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoću medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, istakla je Nikolić.

Panel o medijskoj pismenosti

Aktivistkinja Paula Petričević, ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.

“Pojam građanskog je jedan posebno ambivalentan pojam. Građanin kao pasivni trpilac politike i građanin kao nosilac prava i suvereniteta. Ovo drugo je to određenje na kojem treba da radimo kroz medijsko opismenjavanje. Problem odgovornosti je najbolnija tačka našeg društva. Jer, gdje je svako odgovoran – niko nije odgovoran”, navela je Petričević.

Istakla je da dok ne budu bili procesuirani ljudi koji šire govor mržnje, teško će biti napretka.

Tribinu je organizovao Institut za medije u okviru inicijative “Čitaj između redova” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.

Izvor:Boka News

Najčitanije