Morem se sve više širi invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea). Livade grozdaste kaulerpe najrazvijenije su krajem ljeta, a šire se morskim dnom i potiskuju sve ostale autohtone vrste prvenstveno alge, spužve, koralje, moruzgve i niske vrste cvjetnica, mijenjajući izgled i uništavajući ekološku ravnotežu i biološku raznolikost morskog dna.
Na području akvatorija sjeveno od Poreča, invazivna zelena toksična alga, grozdasta kaulerpa širi se i dalje te stvara gusta naselja, odnosno livade koje prekrivaju dno poput tepiha. Naselja su upravo najrazvijenija krajem ljeta, odnosno početkom jeseni, upozoravaju stručnjaci iz pulskog Aquariuma.
Znanstvena istraživanja su pokazala da je duž cijele zapadne obale Istre pokrivenost tom algom još 2014. g. bila 88% površine na 10.000 m2. Razlog tome je zatvorenija cirkulacija te slabije miješanje vodenog stupca tijekom toplijeg razdoblja kada dolazi do nedostatka kiska (hipoksije i rjeđe anoksije).
Prošle godine su je stručnjaci Aquriuma zamijetili na dvije lokacije u Medulinskom zaljevu, i to u uvalama Stupice i Školjić, na dubini od 14 metara. Dokazano je i da tamo gdje raste posidonija ove invazivne alge nema, dok druge autohtone cvjetnice ova napast ipak preraste i one se ne mogu zaštiti. Koliko je invazivna svjedoči i činjenica da može rasti do 15 milimetar dnevno. Širenjem te toksične alge potvrđuje se tropikalizacija Sredozemlja uslijed klimatskih promjena i na sjevernom Jadranu.
Uslijed zagrijavanja površinskog sloja, zajedno s nedostatkom miješanja vodenog stupca, javlja se cvat fitoplanktona, stoga je fotosintetska proizvodnja kisika u pridnenom sloju, zbog niskog intenziteta sunčeve svjetlosti, ograničena.
Ta se pojava odvija u prvoj polovici jeseni i traje sve do studenog, kada počinje prevladavati ciklonalno strujanje i pridneni sloj počinje dobivati kisik.
U Sredozemlju ova je alga zabilježena prvi put početkom 20. stoljeća, a u Hrvatskoj 2000. te se brzo širi kao i njezin negativni utjecaj na morski živi svijet. Četiri godine kasnije, zabilježena je i u Nacionalnom parku Mljet i to u Solinskom kanalu koji je ujedno spoj mora i Velikog jezera te u uvali Gonoturska.
/D.G. – www.morski.hr/
