23.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Joksimović: Geomorfologija Boke predviđa ponte, a ne pješčane plaže

Boka Kotorska- foto Boka News

Nasipanje plaža pjeskom i šljunkom je uobičajeni proces u toku pripreme za glavnu turističku sezonu. Morsko dobro je ove godine za tu namjenu opredjelilo 50 000 eura. Sa druge strane, struka upozorava da geomorfologija Boke to ne predviđa te da su promjene koje nastaju u priobalnom dijelu izuzetno štetne za biljni i životinjski svijet tog područja.

Svake godine na plaže se dosipaju hiljade kubika pjeska i šljunka, a obala je takva da je prirodno da budu sačuvane kamenite obale i ponte, smatra dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora.

– Geomorfologija Boke ne predviđa plaže kakve mi želimo i kakve su sada. Tradicionalni oblici su nešto što treba sačuvati i što ima svoju ljepotu, kao što su ponte, kamenite plaže… Kao biolozi, kao struka, naravno da smo protiv toga da se priobalni dio nasipa pjeskom jer u tom litoralnom dijelu se odvijaju zaista važni procesi i fotosinteze i života biljaka i životinja. U Portorožu sam, na primjer, vidio drvene platforme na šipovima, koji ne ometaju ništa, a dobro su rješenje. U Boki postoji izreka koju su stari stalno ponavljali mlađima „Ne bacaj kamen u more!“, zar nam to nije dovoljna lekcija da trebamo da poštujemo stare principe i očuvamo naš lijepi Bokokotorski zaliv.

Ističe da nije zaliv isto što i otvoreno more gdje se odvijaju sasvim drugačiji procesi.

– Tamo postoje pješčane plaže i treba da postoje, ali moj apel svima je da Boka ostane onakva kakva jeste jer upravo zbog toga i zaštićeno područje, prirodno-kulturna baština koju je svijet prepoznao kao vrijedno dobro, kazao je dr Joksimović.

Ovakvim postupcima ugroženi su važni procesi koji se odvijaju u priobalnom dijelu, smatra dr Joksimović.

– Šta se dešava kada se nešto zatrpa? U tom litoralnom dijelu, u zoni morskih talasa, postoji život i određeni organizmi, a nakon dužeg vremena razvijaju se i sesilni organizmi koji se ne mogu pomjerati. Kada izručite pjesak na njih, određene vrste će pobjeći, ali određene neće moći i taj nasuti dio postaje biološki mrtav. Ako ostavite kamenu pontu, na njoj će organizmi naći stanište.

Aleksandar Joksimović direktor Instituta za biologiju mora

Postoji elaborat i više studija koje se bave ovim problemom, a njihovo usaglašavanje i ponašanje u skladu sa tim, moglo bi predstavljati sistemsko rješenje, kaže Joksimović.

– Ovo je biološki stav, a svako ima svoje interese, ali bi trebalo zajedno da sjednemo, da se usklade prostorni planovi, UT uslovi, da postoje komisije koje će sa svih aspekata pogledati određeni elaborat i uz naučna mišljenja ispoštovati makar dio preporuka struke. Institut izdaje stručno mišljenje i ono je preporuka ali ne i obaveza zakupaca ili investitora. Do sada nam se još nije obratio nijedan zakupac plaža za mišljenje, kazao je Joksimović.

Plaža juče – Prihranivanje plaža 22. 6 2021.- foto Boka news

Objašnjava da Institut uvijek izađe u susret i da svoje mišljenje i dozvolu za određene manje popravke oštećenja, ali se uvijek zalaže da poslovi u priobalnom i morskom dijelu budu strogo kontrolisani.

– Mora da ima neko ko kontroliše koliko je pjeska nasuto u priobalnom dijelu, da li je nasuto onoliko prostora za koliko je propisano elaboratom. Onda nećemo imati problem da smo odjednom osvane nasuta plaža, a niti je ko koga pitao niti ga ko obavezuje da ne smije tako. Ovaj problem moramo sagledati ozbiljnije, šire i dublje, ako želimo ići u pravcu koji je dobar za život, zaključio je dr Joksimović.

Izvor:rt

Najčitanije