Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo
Kontrole kako na moru, tako i na kopnu su česte jer se ribarska industrija u Crnoj Gori svakodnevno susreće sa nelegalnim izlovljavanjem, zbog čega se preduzimaju mjere kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje ribnih resursa, kazao je Ivan Knežević, inspektor za Morsko ribarstvo.
– Inspektori Morskog ribarstva su oformljeni pri Ministarstvu šumarstva i poljoprivrede, a jedan od glavnih zakona po kojem postupaju je Zakon o morskom ribasrtvu i marikulturi. Kontrole koje vrše inspektori mogu se podijeliti u dvije kategorije kontrola na samom moru i akvatorijumu i kontorlu na kopnu. Inspekcijski nadzor kontorle na moru se ogleda u tome da se vrši pregled ribolovnih alata i opreme, koju sami ribari posjeduju, zatim odgovarajuću dozvolu za obavljanje te djelatnosti, veličine i količine ulova koji se zatekne prilikom samog ulova, kao i evidenciju ulova. Što se tiče kontrole na kopnu, to se odnosi na promet količine morske ribe i organizama u restoranima, hotelima i samim pijacama, a ona se ogleda u tome da se za ribu stavljenu u promet, traži dokaz o porijeklu, računa, dnevnih ulova i evidenciju ulova – kazao je Knežević.
– Te kontrole su sve češće, jer imamo dosta prijava da se u pojednim područjima obavlja nelegalan izlov, baš prije par noći smo imali jednu aktivnost sa graničnom policijom Budva, na teritoriji mora od plaže Jaz, do Buljarice i u tom predjelu zatekli smo dva slučaja nedozvoljenog ribolova, od čega je jedan bio sportsko rekreativni, a drugi privredni ribolov bez dozvole. Za prethodne akcije bih napomenuo, da kada se vršio pregled kritričnih tački za izlov ribe uz pomoć ekslploziva, pa je tom prilikom pronađena manja količina eksplozivnih naprava, koja je dalje procesuirana od strane nadležnih organa – kazao je on.
– Imamo saradnju sa Morskim dobrom, oni upravljaju parkom prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj, oni su u fazi završnice formiranja zaštitarske službe i nadam se da ćemo u budućnosti zajedno vršiti kontrole – istakao je Knežević.
Nenošenje i neposjedovanje dozvola spadaju u sitne prekršaje, dok su veći prekršaji izlov ribe uz pomoć ekploziva, kao i podvodni ribolov uz pomoć ronilačkih aparata, koji se odvija u kasnim večernjim satima.
– Dinamit je u znatnoj mjeri suzbijen, no ipak ima nesavjesnih pojedinaca koji i dalje to čine. Problem je takođe i ribolov dozvoljenim alatom ali bez odgovarajuće dozvole – ističe Knežević.
Dinamit je jako štetan po biodiverzitet, a jednako je problematičan i izlov školjki prstaci, zbog čijeg se izlova razbijaju stijene i razuđuje obala čime se pričinjava velika šteta- napominje Knežević.
– Kaznena politika utiče destimulativno na same prekršioce za fizičko lice kazna je od 250 do 2.000 eura, dok je za pravno lice kazna od 500 do 20.000 eura. Ministarstvo poljoprivrede je oformirlo radnu grupu za izradu novog Zakona o morskom ribasrtvu i marikultiuri i u tom zakonu će biti prepoznate kritične tačke odnosno kritični načini riblova i u tom smislu će biti i strožije kazne. U samu izradu tog zakona su uključene i institiucije, Ministarstvo poljoprivrede, inspekcije, Institut za biologiju mora, od kojih imamo stručnu i naučnu podršku, NVO sektor, kao i policija – kazao je.
Kontrola ulične prodaje ribe
– Ulična prodaja ribe je ista kao kontrola restorana, hotela i pijaca. U tim kontrolama od lica zahtijevamo dokaz o porijeklu za zatečenu morsku ribu u vidu računa, faktura ili dnevnih ulova – kazao je Knežević.
Nelegalni prodavci ribe imaju mjesta na kojima se redovno mogu pronaći, ali kako je Knežević istakao mnogo ih je manje od legalnih prodavaca.
Knežević je napomenuo da su kod građana već prepoznati kao neko ko se odaziva na pozive savjesnih pojedinaca, te da su dostupni 24 časa za prijavu nelegalnih aktivnosti, a ovim putem je ohrabrio građane da sve više prijavljuju nelegalne aktivnsoti i jer se na taj način u znatnoj mjeri olakšava rad inspekcije.
/RTV Budva/
