I dok se čini da su pregovori Izraela i Hamasa zapeli, izraelska vlast tvrdi da su ratni ciljevi u pojasu Gaze velikim dijelom ispunjeni, a Hamasu naneseni teški udarci. No mnogi strani promatrači tvrde kako će sukob s Hamasom trajati još dugo, možda ne ovakvog intenziteta, i Izraelu će svakako biti teško potpuno kontrolirati pojas Gaze.
Izraelsko-palestinski sukob jedan je od najduljih i najkompleksnijih u modernom dobu. Palestinsko pitanje seže više od stoljeća unatrag, kada je Velika Britanija nakon završetka Prvog svjetskog rata obećala pronaći trajni dom za židovski narod. Prema Balfourovoj deklaraciji bila je to Palestina – smještena između Sirije, Transjordanije, Libanona i Sinajskog poluotoka.
Opća skupština Ujedinjenih naroda 29. novembra 1947. donosi rezoluciju 181. Glasanjem je britanska mandatna Palestina podijeljena na 3 entiteta. Uspostavlja se država Izrael koja dobiva 54 posto teritorija dotadašnje Palestine. Jeruzalem i okolica pretvoreni su u posebnu međunarodnu zonu. Arapi odbacuju UN-ov prijedlog koji uključuje i uspostavu njihove države smatrajući ga nepravednim i povoljnim za Židove. Počinje Nakba – masovni egzodus i protjerivanje 750 000 Arapa iz Palestine.
Dan nakon proglašenja izraelske neovisnosti susjedne zemlje objavljuju rat Izraelu
Samo dan nakon proglašenja izraelske neovisnosti 1948. susjedne arapske zemlje objavljuju rat Izraelu. Jordan zauzima Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem, a Egipat pojas Gaze.
Izrael 9. juna 1967. godine pokreće preventivni napad na Egipat. Interveniraju i Sirija i Jordan, ali arapska je vojska teško poražena u samo šest dana. Izrael zauzima nove teritorije – istočni Jeruzalem, Zapadnu obalu, Gazu, Golansku visoravan i Sinaj. Sinaj je Egiptu vraćen tek nakon sporazuma u Camp Davidu.
Ključna godina u raspravama o rješavanju palestinskog pitanja je 1967.
Ključna godina u raspravama o rješavanju palestinskog pitanja je 1967. Mnogi smatraju da bi se granice trebale vratiti na one prije izraelske okupacije u Šestodnevnom ratu. Ali u međuvremenu na okupiranoj su Zapadnoj obali izgrađena brojna židovska naselja. Među Palestincima jača pokret otpora. Osniva se Palestinski pokret otpora na čelu s Yasserom Arafatom koji će se za uspostavu palestinske države boriti idućih 35 godina.
Prva palestinska intifada, tj. ustanak protiv izraelske okupacije događa se 1987. godine. Iste godine nastaje Hamas kojemu je cilj uništenje izraelske države. Palestinski ustanak pokazao je neodrživost statusa quo. Počinju pregovori u Oslu 1993. godine.
Prva palestinski ustanak protiv izraelske okupacije događa se 1987. godine
Rezultirali su uspostavom Palestinske samouprave što je bio velik korak prema normalizaciji odnosa. Izraelski premijer Yitzhak Rabin i vođa PLO-a (puno ime) Yasser Arafat potpisuju deklaraciju o načelima. PLO priznaje Izrael, a Izrael zauzvrat PLO priznaje kao legitimnog predstavnika palestinskog naroda.
Slijedio je niz pregovora koji u konačnici ipak nisu donijeli trajni mir za usijani Bliski istok. 2000. godine počinje druga Intifada koja je trajala do 2005. Na vlast u Gazi dolazi Hamas, počinje kopnena, pomorska i zračna blokada Gaze koja traje sve do danas.
Zapadni svijet nastoji ponovno oživiti mirovni proces. Američke administracije jedna za drugom upozoravaju na nužnost dvodržavnog rješenja za uspostavu mira u regiji.
Zapadni svijet nastoji ponovno oživiti mirovni proces
Bivši predsjednik Donald Trump predstavio je mirovni plan za Bliski istok prema kojem bi se stvorila palestinska država. Prijestolnica bi joj bio istočni Jeruzalem, a Izrael bi zadržao suverenitet nad naseljima u Zapadnoj obali. Trumpovo priznavanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i preseljenje američkog veleposlanstva izazvalo je snažne reakcije.
Trumpovu ponovnu inicijativu jednoglasno su odbacili i palestinska samouprava i Hamas u Gazi. Na dvodržavno rješenje poziva i aktualna američka administracija na čelu s predsjednikom Bidenom. Unatoč diplomatskom pritisku, izraelska vlast ponavlja da je takvo rješenje krize u trenutačnim uvjetima – dalje nego ikad.
