12 C
Kotor

Slušaj online radio

Konferencija o Ruđeru Boškoviću u EP-u, odbačeno srpsko svojatanje

Ruđer Bošković
Život i djelo hrvatskog znanstvenog velikana i svestranog intelektualca Ruđera Boškovića bili su tema konferencije održane u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Okrugli stol o Ruđer Boškoviću održan je na inicijativu Dubrovačko-neretvanske županije, a domaćin skupa bio je hrvatski zastupniku Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ/EPP).

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić je rekao da se Dubrovačani stalno pitaju jesu li se u dovoljnoj mjeri odužili Ruđeru Boškoviću, koji je pronio svijetom ime Dubrovnika i Hrvatske.Istaknuo je da je veliki iskorak napravljen kada je zračna luka u Dubrovniku nazvana po Ruđeru Boškoviću. Ruđer Josip Bošković, koji se rodio u Dubrovniku, 18. maja 1711. a umro u u Milanu 13. februara 1787. bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof. Bio je svećenik, pripadnik reda Družba Isusova, a najveći dio svog života proveo je u Italiji i Francuskoj.Bošković je bio i diplomat, koji se zauzimao za neutralnost Dubrovačke Republike.

O njegovu diplomatskom umijeću govorio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić.O njegovu znanstvenom opusu, pjesništvu i filozofiji govorili su znanstvenici i profesori Ivica Martinović i Stipe Kutleša, koji su dobar dio svojih karijera posvetili proučavanju ostavštine Ruđera Boškovića.O njegovu svećenstvu i pripadnosti isusovačkom redu govorio je pater Dalibor Renić, predsjednik Europske konferencije isusovačkih provincijala. U ime Instituta Ruđer Bošković govorio je predsjednik njegova upravnog vijeća, saborski zastupnik Marko Pavić.

Svi su se u svojim izlaganjima osvrnuli na neprestano srpsko posezanje i svojatanje Ruđera Boškovića
Kutleša tako kaže da Bošković nesumnjivo pripada i talijanskoj kulturi, u Italiji je proveo najveći dio svoga života, ali da ga Talijani ne svojataju. Isto tako ni Francuzi, čije je državljanstvo Bošković uzeo.

– Oni koji bi možda imali pravo svojatati ga, to ne čine, ali zato to rade u Srbiji, koja ne svojata samo Boškovića nego i cijelu hrvatsku književnost Dubrovačke Republike, rekao je Kutleša.Srbija je 2021. donijela Zakon o kulturnom nasljeđu u kojem se među stare srpske knjige ubrajaju izdanja dubrovačke književnost koja pripadaju srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom. U Srbiji je pokrenuta kampanja ponosni na svoje srpsko, a u Crnoj Gori prošle godine osvanuli su jumbo plakati na kojima su hrvatski velikani predstavljani kao Srbi, među njima i Ruđer Bošković, za kojeg oni tvrde da je bio Srbin katoličke vjere.

Župan Dobroslavić kaže da se velikosrpska politika, iako poražena u ratu, danas nastavlja pod imenom srpski svet. Oni svojataju dubrovačku književnost, čak i u zakonu. Dubrovnik nikada nije bio srpski, dubrovačka književnost nikada nije bila srpska, a Bošković nije bio Srbin, kaže Dobroslavić.Dodaje da se postavlja pitanje može li Srbija ući u EU s takvim falsifikatom o srpskom karakteru dubrovačke književnosti, što su stavili i u zakon.

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije